Ove godine obilježava se 50. obljetnica Svjetskog dana zaštite okoliša koji je odabran nakon održavanja Konferencije Ujedinjenih naroda posvećene okolišu u Stockholmu 1972. godine gdje je usvojen Program zaštite okoliša Ujedinjenih naroda. Tijekom godina, ovaj dan je postigao globalnu platformu te se održava u više od 100 zemalja.
Obilježavanjem Dana zaštite okoliša diljem svijeta, Program Ujedinjenih naroda za okoliš nastoji istaknuti glavne probleme kad je u pitanju zaštita okoliša i njegov održiv razvoj. Deseci milijuna ljudi diljem svijeta sudjeluje u raznim aktivnostima i akcijama. Podiže se svijest o problemima zaštite okoliša i motivira ljudi da poduzmu mjere za zaštitu okoliša. Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana zaštite okoliša usmjerena je na moguća rješenja onečišćenja plastikom u okviru globalne kampanje #BeatPlasticPollution.
Problem onečišćenja plastikom
Ove godine cilje je potaknuti države na snažnije aktivnosti u borbi protiv onečišćenja plastikom te prijelaz na kružno gospodarstvo. Zagađenje plastikom jedan je od uzroka klimatskih promjena, ali i gubitka bioološke raznolikosti. Utječe na sve ekosustave a posebice na morski ekosustav. Oko 85% morskog otpada čini upravo plastika, a procjenjuje se kako godišnje u oceanu završi oko 11 milijuna tona. Procjenjuje se kako će se ta brojka utrostručiti tijekom idućih dvadeset godina.
Godišnje se proizvede više od 400 milijuna tona plastike od koje se samo 10% može reciklirati. Od ostatka, više od 50% plastike se koristi za jednokratnu upotrebu i završava u morima, rijekama i jezerima. Osim što šteti ljudskom zdravlju i bioraznolikosti, plastika za jednokratnu upotrebu onečišćuje sve vrste ekosustava.
Većina plastike koju danas koristimo proizvodi se iz nafte, a već sam taj proces doprinosi povećanju emisija stakleničkih plinova. Oko 98 % plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu proizvodi se od fosilnih goriva ili izvornih sirovina stoga se procjenjuje da će razina emisija stakleničkih plinova povezanih s proizvodnjom, uporabom i odlaganjem plastike na bazi fosilnih goriva narasti na 19 % globalnog proračuna ugljika do 2040. godine.
Upotreba plastike od pedesetih godina dvadesetog stoljeća do danas preplavila je cijeli svijet i promijenila način života. U nekoliko desetljeća postala je nezamjenjiv materijal široke uporabe. Tržište je preplavljeno različitim jednokratnim plastičnim proizvodima koji opterećuje okoliš. Svojstva koja plastiku čine korisnom, a to su trajnost i otpornost na propadanje razgradnju plastike u prirodi čine gotovo nemogućom. Većina nikada u potpunosti ne nestaje nego se raspada na manje čestice, mikroplastiku.
Mikroplastika
Mikroplastika su sitne plastične čestice veličine manje od 5 milimetara. Nastaju razgradnjom plastičnih predmeta te kao nusproizvodi u procesu proizvodnje plastike. Predstavljaju značajnu prijetnju okolišu jer se akumuliraju u ekosustavima pošto ih morski i kopneni organizmi mogu lako progutati. Ima negativne učinke na divlje životinje jer ulazi u prehrambeni lanac čime utječe i na ljudsko zdravlje. Komadići plastike prisutni su u plućima, jetri, slezeni i bubrezima ljudi. Točni utjecaj na zdravlje ljudi još uvijek nije poznat, ali postoje brojna znanstvena istraživanja koja ukazuju da neki od aditiva sadržanih u plastici uzrokuju zdravstvene probleme, primjerice endokrine i razvojne poremećaje, poremećaje u reprodukciji i karcinome.
Recikliranje plastike
Stopa recikliranja plastike i dalje je niska. U Europi se prikupi 29 milijuna tona otpada plastike, a od toga se samo 32% reciklira, 43% ide na spaljivanje dok se 25% odlaže na odlagalištima. Prema podacima Eurostata, od 2010. and 2020. godine, količina ambalažnog otpada od plastike po stanovniku povećala se za čak 23%. Stanovnik Europske unije je u 2020. godini proizveo 34.6 kilograma ambalažnog otpada od plastike, od čega se reciklira 13.0 kilograma ili 38%.
Rezultati Projekta HRPWD govore kako je ukupna količina nastalog otpada od plastike u Hrvatskoj u 2021. godini procijenjena na 306 030 tona, odnosno 79 kilograma po stanovniku. U ukupnoj količini nastalog otpada od plastike najveći udio, 54% čini otpadna plastika koja je dio miješanog komunalnog otpada. Preostalih 46% čini odvojeno sakupljena plastika, u kojoj je najviše otpada od plastične ambalaže.
Promjenu čini svaki pojedinac
Kako bi došlo do promjena potrebna je promjena pristupa plastici svakog pojedinca. Većina plastike s kojom se susrećemo u kućanstvu može se odvojeno odlagati kako bi se reciklirala i time ne završi kao smeće koje se odlaže u okolišu. Preporuke za smanjenje plastičnog otpada su korištenje vlastite višekratne vrećice, korištenje boce za višekratnu upotrebu, Prestanak korištenja plastičnih slamki, prelazak na četkicu za zube od bambusa te sapun.
Prema nedavnom izvješću UNEP-a, Turning off the Tap, onečišćenje plastikom moglo bi se smanjiti za 80% do 2040. godine ako zemlje i tvrtke izvrše duboke promjene u politici i tržištu koristeći postojeće tehnologije. Izvješće poziva na tri tržišne promjene: ponovnu upotrebu, recikliranje te preusmjeravanje i diverzifikaciju proizvoda. Uz promicanje mogućnosti ponovne upotrebe boca, dozatora za rifuzu, sheme povrata depozita i ambalaže do 2040. može se smanjiti onečišćenje za 30%. Dodatnih 20% može se postići ako recikliranje postane stabilniji i isplativiji pothvat. Provedba smjernica za povećanje mogućnosti recikliranja proizvoda i druge mjere povećale bi udio plastike koja se ekonomski može reciklirati s 21% na 50%. zamjena proizvoda kao što su plastični omoti, vrečice i ambalaža brze hrane s proizvodima od alternativnih materijala može dovesti do dodatnih 17% smanjenja plastičnog otpada.
