Porodica orhideja je najbrojnija porodica biljaka na svijetu. Zahvalan su objekt istraživanja, a simbioza s gljivama u tlu i kukcima oprašivačima, daje orhideji karizmatsko mjesto u biologiji, istraživanju i edukaciji.
Orhideje su rasprostranjene po čitavom planetu, osim u polarnim regijama i pustinjama. Rjeđe su u hladnim i umjerenim područjima, a najviše ih ima u tropskim i sub tropskim krajevima. U Istri rastu na svim područjima, a svaka vrsta ima određeno stanište koje više preferira. Neke vrste se teže razlikuju, pa je potrebno dobro pogledati sve dijelove orhideje kako bi se utvrdilo o kojoj je vrsti riječ.
U Istri 77 vrsta orhideja
Prema riječima Slavka Brane, botaničara iz Istarskog botaničkog društva, trenutno u Istri ima 77 vrsta orhideja, što je otprilike dvije trećine ukupnog hrvatskog broja.
„Mi računamo da ukupno u Hrvatskoj ima između 120 i 130 vrsta bez obzira na to što neki autori pronalaze i preko 200 vrsta orhideja. Naime, zadnja istraživanja ipak govore da sva ta raznolikost, posebno kod roda ofris nisu samostalne vrste nego hibridi pa se tako velik broj zapravo odnosi na hibride“, kaže Brana.
Kod nas su orhideje na žalost male rastom ali po raznolikosti ne zaostaju za drugim dijelovima. Naime, cvjetovi naših divljih orhideja manji su od cvjetova orhideja u tropskim krajevima. Za to je, veli Brana, kriva prilagodba na naše podneblje.
„Ove naše orhideje ustvari su ostaci nekadašnjih tropskih vrsta koje su preživjele zadnju odledbu pa su kako bi preživjele morale smanjiti i veličinu cvjetova i veličinu biljaka. Stoga one samo zbog svoje veličine nisu toliko atraktivne ali ljepotom ne zaostaju za tropskim vrstama.
Istra je vrlo bogata orhidejama s obzirom na površinu. Orhidejni indeks, odnosno omjer vrsta i površine u Istri vrlo je visok. Razlog tome je još uvijek relativno očuvan okoliš.
Međutim, ljudi sve češće beru divlje orhideje kako bi ih presadili u svoje vrtove no one ondje neće uspjeti. „Njima treba njihovo prirodno stanište, divljina gdje rastu u društvu gljiva“, napominje Brana.
Smatra kako kod ljudi valja podići razinu svijesti o zaštiti biljnog svijeta koja je kod nas izrazito niska, i to prvenstveno edukacijom djece već u osnovnim školama.
Ipak, Brana ističe kako nije samo branje uzrok ugroženosti orhideja već i nestanak njihovog staništa: „Čovjek je svojom rukom, većim djelom zbog turizma i nekontrolirane gradnje, a jednim djelom i zbog previše poljoprivrednih aktivnosti, narušio njihova staništa“.
Posebno je loša situacija u Južnoj Istri gdje se brojnost divljih orhideja u zadnje značajno smanjila.
Kamenjak stanište dviju endemskih vrsta orhideja
Ipak, Južna se Istra, točnije Kamenjak, može podičiti i nekim endemskim vrstama orhideja. Na području Kamenjaka prisutno je tridesetak vrsta i podvrsta orhideja od kojih su dvije endemske vrste, vrsta istarska kukavica Serapias istriaca i podvrsta pulska kukavica Serapias x pulae.
Ne cvatu sve u isto vrijeme niti svake godine, a jedna od njih, jesenska zasukica Spiranthes spiralis cvate isključivo u jesen.
Edukator Javne ustanove Kamenjak, Goran Stjepić iz Odjela zaštite, održavanja i promicanja zaštićenih prirodnih vrijednosti, kaže kako su ondje godinama pokušavali očuvati staništa orhideja suradnjom s lokalnim poljoprivrednicima. Naime, ispašom ovaca sprječava se širenje grmovite vegetacije i zarastanje livada.
„Ovce su održavale pašnjake na kojima su orhideje cvale, a tada su travnjaci čak zbog nešto većeg pašnog opterećenja od optimalnoga bili čak i lagano prepašeni. Budući da je tadašnji vlasnik odustao od ispaše, ovaca trenutno na Kamenjaku nema već treću godinu za redom. Trenutno nam je to najveći problem i travnjaci su sada ugroženiji nego kada su ovce bile prisutne, ali Ustanova intenzivno radi na vraćanju optimalnog broja grla ovaca i nadamo se, već na jesen, da će stado od najviše 100 grla doći ponovno na Kamenjak. Osim toga, Ustanova vlastitim kapacitetima uklanja drvenastu vegetaciju s travnjaka i tako ih održava“, pojasnio je Stjepić.
