Što zbog svojih boja i prekrasnih krila, što zbog fascinantne metamorfoze koju prolaze, leptiri ne prestaju opčinjavati ljude diljem svijeta.
Na svijetu postoji preko 18.000 vrsta leptira i mogu se susresti svugdje osim na Antarktici.
U Hrvatskoj je zabilježeno oko 3000 vrsta, od kojih je 186 danjih. Zakonom o zaštiti prirode zaštićeni su: lastin rep (Papilio machaon), prugasto jedarce (Iphiclides podalirius), apolon ili crvenooki parnasovac (Parnassius apollo), velika prelijevalica (Apatura iris), mala prelijevalica (Apatura ilia) i veliki topolnjak (Limenitis populi). To su danji leptiri koji su ugroženi uglavnom zbog svoje ljepote koja privlači sakupljače i zbog malih populacija.
U Istri imamo jako puno leptira, no oni na žalost imaju sve manje prirodnog staništa, što je doista zabrinjavajuće jer je važnost leptira izuzetno velika. Osim što su estetski ugodni, malo vrsta uzrokuje bilo kakvu štetu na komercijalnim biljkama. Leptiri doprinose razvoju ekosustava i mogu ukazivati na zdravlje ekosustava.
Igraju važnu ulogu u oprašivanju cvijeća, posebno cvjetova koji imaju snažan miris, crvene su ili žute boje i stvaraju veliku količinu nektara. Nektar je važna komponenta leptirove prehrane.
Važnost oprašivanja leptira za razmnožavanje biljaka možda nije jednaka onoj medonosnih pčela, ali nekoliko biljnih vrsta, poput mliječnih algi i drugih divljih cvjetova, ovisi o leptirima za prijenos njihovog peludi.
Poput pčela, pelud se skuplja na tijelu leptira dok se hrani nektarom cvijeta. Kako leptir prelazi na novi cvijet, on nosi pelud sa sobom.
Šetnja s leptirima
Zaviriti u svijet tropskih leptira zadnje dvije godine moguće je zahvaljujući izložbi naziva „Šetnja s leptirima“ u Aquariumu Pula gdje možete doživjeti čaroliju kakvu samo leptiri mogu pružiti. Izloženi su leptiri koji dolaze s tri različita kontinenta – Južne Amerike, Supsaharske Afrike i Azije.
„To je jedna jako lijepa priča. Zahvaljujući fair trade kompanijama koje se bave uzgojem leptira, a koje su uglavnom iz siromašnijih zemalja, leptiri koji su ondje štetnici, uvoze se kod nas“, kaže Alen Kazalac, stručni suradnik pulskog Aquariuma.
„Na Kostariki gusjenice rade veliku štetu na farmama banana i one se tamo ubijaju insekticidima, a nama su ti leptiri ovdje jako atraktivni. A s obzirom na to da ne mogu živjeti u ovoj našoj klimi, nama su super – ne rade nam štetu, a ujedno tim zemljama pomažemo da očuvaju vrstu. Ujedno dobivamo jednu jako lijepu i zanimljivu izložbu“, kaže Kozalac.
Zanimljiv životni ciklus leptira
Svaki leptir ima četiri stadija životnog ciklusa. On je prvotno jedno malo sićušno jajašce, a kojega nastaje gusjenica koja se hrani tim palminim lišćem. Njihov jedini zadatak je jesti. Kad počne lučiti sluz oko sebe tada se priprema za začahuriti, za postati kukuljica.
Za vrijeme metamorfoze, koja se odvija u kukuljici, pretvaraju se u metabolički sok i formiraju tijelo leptira.
U pulskom akvariju uzgajaju devet vrsta tropskih leptira, odnosno morfo leptira, moljca atlasa, lastin rep, golemog svilca, blijedu sovu, afričkog monarha, lipu lastavicu, običnog mormona i zelenog šojku.
Hrane ih narančama, limunom i rade omiljeni im nektar – šećer i vodu. „Leptir nema usta nego jedno rilo koje zovemo probosis tako da oni ne mogu gristi, oni samo imaju to svoje sisalo koje izbace i onda piju kao na slamku“, kaže Kozalac i dodaje da im leptiri iz tropskih krajeva stižu u kukuljici, a oni ih onda drže u inkubatoru u kojem je jako visoka vlaga, oko 80% i temperatura od 22 do 28 stupnjeva. U našim klimatskim uvjetima tijekom zime ni jedna od tih vrsta ne bi mogla preživjeti.
Fascinantan dolazak na svijet leptira
U akvariju smo bili u trenutku kad su se izvalila dva leptira. „Mi ovdje imamo čitav ciklus, leptiri se izlegnu iz pupa, pare se i puštaju jaja samo na određenim biljkama – oni traže biljku hraniteljicu po mirisu, traže točno biljku koju njegove gusjenice vole jesti“, priča nam Kozalac te dodaje kako je gusjenici cilj puno jesti i zatim se ona zakukulji te iz nje dobiju te velike, prekrasne leptire.
„Za leptire je bitno da imaju što više cvijeća, njih privlače točno određene boje i mirisi tako da je njima ovdje kod nas životni ciklus odlično ispunjen“, ističe Kozalac.
Ako želite pomoći zaštiti leptira posadite autohtone vrste bilja, ne koristite pesticide, napravite im stajalište u zaraslom djelu vrta i ondje postavite posudice s vodom.
