Dobre vijesti stižu iz Poreča gdje je ove godine pronađen rekordan broj malih periski u kolektorima koji su u more postavljeni ovog proljeća.
Nakon masovnog pomora periski u Jadranskom moru 2020. godine oglasio se crveni alarm, a u borbu za spas periski uključile su su se svi, od institucija, javnih ustanova, biologa do običnih građana.
Populacija periski i u povijesti se smanjivala, tako je 1992. godine uvrštena na crvenu listu među strogo zaštićene organizme.
Iako je prvi pomor zabilježen još 2016. godine u Španjolskoj, parazit koji napada najvećeg školjkaša Sredozemlja, u Jadranskom se moru pojavio tri godine kasnije.
Dobre vijesti stigle su ovih dana iz Poreča gdje su biolozi iz Javne ustanove Natura Histrica u suradnji sa stručnom suradnicom, biologinjom Silvijom Kipson u kolektorima u okolici Poreča pronašli čak 78 živih malih periski.
Sandro Dujmović iz Javne ustanove Natura Histrica pojašnjava kako je 2020. godine kad je krenulo odumiranje plemenitih periski ministarstvo prepoznalo problemi zajedno s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost pokrenulo projekt zaštite plemenite periske u Jadranu. Mnoge institucije na Jadranu su se odmah uključile u projekt i počele postavljati duž Jadrana kolektore. Bilo je većih i manjih uspjeha. Najviše periski je nađeno upravo na Brijunima, njih tridesetak prije tri godine. Ovogodišnji rezultat u Poreču je nadmašio je sva očekivanja. Pokazali smo da cijeli projekt i to što radimo ima smisla i nastavit ćemo sigurno i dalje s postavljanjem kolektora i istraživanjem, ističe Dujmović.
U ovom trenutku, to je najveći broj malih periski zabilježen u kolektorima koji su postavljeni diljem Sredozemlja. Osim živih periski, u kolektorima je pronađeno i više od 100 uginulih periski.
Morska biologinja Silvija Kipson osim u Poreču, već petu godinu postavlja kolektore na Brijunima. Imamo jedinstveni niz podataka u Jadranu jer smo s postavljanjem kolektora započeli u sklopu jednog drugog projekta prije pandemije koja je zahvatila periske. Tako da za Brijune imamo jedine podatke sakupljanja mlađi periski s kolektora prije pandemije. Kako je to odmicalo, svake godine je bilo sve manje i manje periski u kolektorima na Brijunima, ali uredno smo ih nalazili svake godine. Ove godine po prvi put smo pronašli samo dvije žive jedinke. Ali zato nas je ovaj Poreč apsolutno oduševio i iznenadio. Jer ovakvim brojevima se stvarno nitko nije mogao nadati, govori Kipson.
Rezultati su pravo iznenađenje pošto je u ovom trenutku u ostatku Mediterana u kolektorima prikupljeno manje od 10 živih periski. Dujmović pojašnjava kako se kolektori postavljaju krajem svibnja i početkom lipnja, a u moru ostaju do studenog. Ove godine smo prvi put postavili kolektore u Poreču, i to na dvije lokacije. Jedna lokacija je bila izuzetno uspješna. Samo na toj jednoj lokaciji pronašli smo 60 živih periski na kolektorima i preko 50 ljušturica. To je jako dobar rezultat koji pokazuje da ih ima u moru i da se štite.
Na dvije lokacije u okolici Poreča postavljeno je ukupno 27 kolektora. Silvija Kipson pojašnjava kako su kolektori zapravo vrlo jednostavni, napravljeni od vreća za krumpir ili luk. Jedna takva vreća napunjena je s još ttri takve kako bi se povećala površina na kojoj se ličinke mogu pričvrstiti.
U njima se može pronaći svašta, uglavnom školjkaši. Kolektori su zapravo vrlo korisni i u ranom otkrivanju invazivnih vrsta, ističe Kipson.
Pronađene periske su odmah nakon prikupljanja dostavljene u pulski akvarij koji je također od samog početka uključen u spašavanje ove vrste. Nikolina Premate iz Aquariuma Pula pojašnjava kako se periske kad dođu u prihvatni centar, ovisno o lokaciji s koje su stigle razvrstavaju u bazene gdje se svakodnevno mijenja voda. One se nalaze u filtriranoj, čistoj morskoj vodi i svakodnevno se hrane fitoplanktonom koji se uzgaja u akvariju.
Da je pulski akvarij vrlo uspješan u borbi za spas plemenitih periski dokazuje i osam jedinki koje se uspješno razvijaju u njihovim bazenima. Periska Morana u pulski je akvarij stigla 2021. godine s otprilike centimetar veličine. Sada ima gotovo šest centimetara i uspješno se razvija.
Iako su prikupljeni podaci, odnosno pronalazak rekrodnog broja mladih juvenilnih periski odlična vijest, za njihovo je očuvanje potrebno poduzeti niz drugih koraka. Silvia Buttignoni iz Javne ustanove Natura Histrica naglašava kako je Natura Histrica od samog početka uključena u projekt očuvanja plemenite periske te ističe kako bi za njihovo očuvanje trebalo kontrolirati sidrenja i iskrcavanje crnih voda s kruzera i brodica. Te dvije stvari zasigurno utječu na zdravlje tih periski. Kad budemo to riješili, a to se uz malo organizacije i dobre volje da riješiti, podmorni svijet će biti u boljem stanju, ističe Buttignoni.
Rezultati ovog istraživanja potvrđuju kako u Jadranu još uvijek ima spolno zrelih jedinki, ali i bude nadu kako bi upravo sjeverni Jadran mogao biti jedno od prvih mjesta gdje bi moglo doći do oporavka plemenitih periski.
