Institut za poljoprivredu i turizam u Poreču objavio je Katalog najstabala Istre s ciljem upoznavanja šire javnosti o značaju i važnosti velikih starih stabala. Katalog je motivirao građane kako bi prijavili svoja omiljena stabla.
Iako vrijedan dio prirodne i kulturne baštine, velika stara stabla nemaju potrebnu zaštitu da bi se spriječilo njihovo uklanjanje. Sve većim krčenjima šuma, pripremama terana za gradnju legalnih i nelegalnih objekata, podiže se svijest o njihovoj ugroženosti i potrebi za zaštitom.
Stara stabla važan su dio ekosustava
Katalog najstabala Istre rezultat je istoimenog projekta koji se provodio na Institutu za poljoprivredu i turizam u Poreču. Barbara Sladonja s Instituta za poljoprivredu i turizam u Poreču naglašava kako su velika stara stabla vrlo važan dio ekosustava. S biološkog su aspekta vrlo važna jer su veliki izvor sadnog materijala. Oko takvih stabala sakuplja se i puno drugih organizama, životinja i biljaka. Mnogo je organizama koji su vezani uz takva stabala, a posljednja istraživanja ukazuju na to da takva stabla predstavljaju neku vrstu majčinskih stabala u šumama koja su važna za opstanak šuma, ali i za njihovu regeneraciju. Primjerice, u slučaju težih klimatskih promjena, potresa, poplava ili požara, šuma u kojoj su se nalazila velika matična stabla, puno bi se brže obnovila od onih koja ih nemaju, pojašnjava Sladonja.
Upoznavanje šire javnosti o važnosti starih stabala
S ciljem zaštite te upoznavanja šire javnosti o važnosti starih stabala, ali i potrebom njihove stručno znanstvene valorizacije, pokrenuta je priča o naj stablima Istre. Sve je krenulo 2021. godine kad su dva istarska novinara, Elio Velan i Mario Benčić okupili nekoliko entuzijasta i proveli prva terenska istraživanja na kojima se popisalo sedam najstabala. Na tim je temeljima 2022. godine priča prerasla u projekt koji je realiziran na Institutu za poljoprivredu i turizam u Poreču.
Kako bi došli do naj stabala, bila je potrebna pomoć građana. Početkom prošle godine pokrenuta je citizen science kampanja kako bi se evidentirala najzanimljivija stabla u Istri. Danijela Damijanić s Instituta govori kako je bilo puno dojava građana koji su slali svoje prijedloge. Nakon dovoljno prikupljenih ‘kandidata’ obišli su svako prijavljeno stablo. Za ulazak u katalog bilo je potrebno da stablo zadovoljava određene uvjete; opseg debla, visina te veličina krošnje. Ti su se podaci prikupljali na terenu te se procjenilo i zdravstveno stanje svakog stabla. Starost su pokušali utvrditi prema pričama ljudi. Katalog sadrži 64 stabla, od toga 24 različite biljne vrste. Najzastupljeniji su hrastovi: hrast cer, hrast crnika, hrast medunac, te ladonje te lipe.
Najviše se istaknuo kesten u Hekima
Svako je stablo posebno na svoj način, ali neka su se ipak istaknula. To su kesten u Hekima čiji je opseg deset metara, zatim lipa iz Sluma s opsegom preko sedam metara te hrast medunac iz Gologoričkog Dola i hrast medunac iz Katura u Labinu s opsegom od šest metara. Mirela Uzelac s Instituta pojašnjava kako je katalog izrađen po uzoru na druge države poput Amerike, Engleske, Italije i Francuske koje imaju jako dobro razrađene baze i kataloge stabala. Naglašava kako neke države kao što je to slučaj kod Italije imaju u zakonskoj regulativi stoga je sljedeći korak podizanje kataloga na višu razinu.
Bez obzira što se na jednom mjestu nalaze najistaknutija i najposebnija istarska stabla, to im ne pruža nikakvu zaštitu. Katalog bi trebao biti osnova za zaštitu na nacionalnoj ili regionalnoj razini. Barbara Sladonja pojašnjava kako bi najsigurnija i zaštita bila kad bi se postigao nacionalni registar po uzoru na istarski te kojim bi upravljalo neko nacionalno tijelo, primjerice Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja koje u svom djelovanju ima takva tijela.
Zaštićena istarska stabla
Ipak, neka su stabla donekle sigurna jer imaju zaštitu spomenika baštine ili parkovne arhitekture. Radi se o o tri grupe stabala; čempres u Kašćergi, pinije u Karojbi te hrast i par cedrova kod crkve svete Ane kod Červara.
Iz Instituta naglašavaju kako je ovaj projekt samo početak te će se nastaviti čim se ukaže prilika.
