U uvali Palud, osam kilometara jugozapadno od Rovinja, nalazi se jedini ornitološki park u Istri.
Palud je prirodna depresija u neposrednoj blizini mora, koja se, zbog pritjecanja vode s okolnih brda i zaravni i iz izvora na sjevernoj strani, pretvorila u močvaru.
Područje Posebnog ornitološkog rezervata Palud obuhvaća obalni prostor od uvala Bačvice i Cisterna na sjeveru do rta Damjan na jugu. Osim toga, u kopnenom dijelu obuhvaća obradive površine i mediteranska šumska staništa u kojima dominira hrast crnika.
Kao najveća prirodna vrijednost ovog zaštićenog područja često se ističe močvarno područje samog Paluda koje predstavlja jedinu priobalnu močvaru na području Istre i kao takvo je vrlo važno stanište za ptice, ali i mnoge druge vrste koje obitavaju u ovakvim staništima.
Briga o Paludu
Tim područjem skrbi Javna ustanova Natura Histrica. Stručni suradnici Sandro Dujmović, Luka Meštrović i Svjetlana Lupret-Obradović kažu kako su izazovi s kojima se susreću u upravljanju takvim područjem mnogobrojni.
„Kao prvo, sve močvare su izrazito eutrofne, što znači da u njima ima jako mnogo organske tvari koja se taloži na dnu i postupno zatrpava samu močvaru. Usto, dolazi do zarastanja rubnih dijelova visokom vegetacijom pa se otvoreno močvarno stanište vremenom izgubi. Nekada je lokalno stanovništvo kosilo trsku i koristilo močvaru te tako održavalo postojeće stanje. Budući da je močvara prirodno, podzemnim putem i umjetno prokopanim kanalom, spojena s morem, a padaline nisu redovite kao nekada, voda u močvari je sve slanija i kao takva nepogodna za neke vrste koje ovdje obitavaju. Taj je problem naročito izražen za vrijeme dugih toplih i sušnih ljeta kada se Palud gotovo isključivo prihranjuje morskom vodom“, navodi Dujmović.
S druge strane, ističe, zaslanjena plitka staništa odgovaraju drugim vrstama, poput vlastelice koja ovdje vrlo uspješno gnijezdi zadnjih par godina.
U prošlosti su ljudi održavali okolne odvodne kanale te se sva voda iz okolnih područja slijevala u močvaru. Danas su mnoga polja zapuštena i kanali više ne postoje tako da nedostaje nekadašnji režim dotoka vode.
Upravo su zato s Hrvatskim vodama započeli obnovu nekih kanala kako bi doveli slatku vodu u močvaru i povećali raznolikost staništa, ali i smanjili mogućnost poplava na okolnim područjima.
Turizam, promjene u okolišu i otpad ugrožavaju Palud
Pritisak turizma je sve veći i tu trebamo biti oprezni i mudro upravljati turizmom i posjećivanjem. Jedan od problema je i bespravna gradnja te obavljanje djelatnosti bez zakonom propisanih dopuštenja.
Zbog promjena koje se ubrzano događaju u okolišu, sve češće imamo problem sa stranim invazivnim vrstama. Naročito je u posljednje vrijeme ovdje prisutan plavi rak koji zauzima prostor i istiskuje naše autohtone rakove te se intenzivno hrani školjkašima i brojnim drugim organizmima narušavajući prirodnu ravnotežu ovog osjetljivog ekosustava. Da bismo ublažili ove štetne posljedice pratimo brojnost plavih rakova i izlovljavamo ih te tako pokušavamo držati populaciju pod kontrolom.
Nažalost, kroz kanal u močvaru iz mora dolazi mnogo otpada, tako da svake godine organiziramo akcije čišćenja. Da bi se smanjio ulazak krupnog otpada u močvaru, na izlaznom spoju s morem postavljeno je veliko kamenje i konstruiran bazen, na koji se nastavlja početni dio kanala u obliku slova S, na čijem je kraju rešetka na kojoj se zadržavaju krupniji komadi naplavljenog otpada.
„Kako bismo što bolje skrbili o području, redovito smo prisutni na terenu i pratimo stanje, promatramo i bilježimo ptice, surađujemo sa znanstvenim i stručnim institucijama i organizacijama civilnog društva, pratimo razinu površinskih i podzemnih voda, nastojimo što više surađivati s lokalnim stanovništvom, Gradom Rovinjem – Rovigno i ostalim dionicima koji mogu pomoći oko održavanja povoljnog stanja i/ili su korisnici prostora. Naši djelatnici, čuvari prirode, redovito obilaze područje te paze da se poštuju pravila ponašanja“, napominje Dujmović.
Promatranje ptica
Kako bi što više ljudi uživalo u blagodatima toga područja, za male skupine posjetitelja, ljubitelja ptica Natura Histrica organizira birdwatching, promatranje ptica.
„Mnogi ljudi dolaze na ovo područje promatrati ptice samostalno, a imamo i upite za vođenjem po Paludu i organizirano promatranje ptica. Najčešće se radi o stranim državljanima budući da je takav oblik turizma u Hrvatskoj tek u povojima“, kaže nam Dujmović.
Osim toga, provode edukativni program za djecu predškolske i školske dobi, obilježavaju važne datume u zaštiti prirode i provode edukativne akcije otvorene za širu javnost.
Uz stazu se nalazi promatračnica koja omogućava nesmetano promatranje ptica u prirodnom okruženju i ponašanju tijekom hranjenja, gniježđenja, odmaranja i socijalizacije. Ondje je i postaja čuvara prirode, s manjom stalnom izložbom fotografija ptica upravo s Paluda.
Odlazak na Palud svakako će biti nezaboravan izlet za sve ljubitelje prirode i istraživače.
