Uz obale Kamenjaka – poluotoka na jugu Istre, 17. kolovoza 2023., pronađen je primjerak vrste Porpita porpita. Ova fascinantna vrsta, poznata kao plavo dugme, čiji izgled podsjeća na meduzu, u stvarnosti je kolonija polipa ili hidroida.
Plavo dugme, tirkizno plave boje, pluta na površini mora zahvaljujući želatinoznom disku ispunjenom plinom smještenom u središtu organizma. Ova kolonija polipa pripada razredu obrubnjaka (Hydrozoa) unutar koljena žarnjaka (Cnidaria), koje uključuje i meduze, moruzgve i koralje. S obzirom na sličnost s meduzama, plavo dugme postaje intrigantna tema proučavanja.
Središnji dio organizma sastoji se od želatinoznog diska ispunjenog plinom koji mu omogućava plutanje na površini. Na donjoj strani diska nalaze se gonozooidi zaduženi za razmnožavanje i gastrozooid s usnim otvorom. Duž oboda diska pričvršćeni su daktilozooidi, hidroidi slični lovkama meduza, koji su zaduženi za unos hrane i hvatanje plijena pomoću žarnih stanica.
Anatomija plavog dugmeta otkriva funkcionalnu podjelu unutar organizma. Gastrozooidi, smješteni na donjoj strani diska, odgovorni su za razmnožavanje, dok se na rubu diska nalaze daktilozooidi, hidroidi slični lovkama meduza. Ovi daktilozooidi igraju ključnu ulogu u unosu hrane i hvatanju plijena pomoću žarnih stanica. Tajna plavog dugmeta krije se u njegovoj sposobnosti da pasivno plovi morskim strujama i vjetrom, ponekad dospijevajući do obala.
Plavo dugme, inače tipična pučinska površinska vrsta, obitava u tropskim i suptropskim vodama Atlantskog, Tihog i Indijskog oceana te Sredozemnom moru, a gotovo uvijek se pojavljuje u velikim rojevima. U Jadranskom moru je relativno nova vrsta, što je vjerojatno posljedica globalnog zatopljenja.
Hrani se planktonskim organizmima koji žive u njihovom dvodimenzionalnom površinskom ekosustavu, a on je pak omiljena hrana atraktivnog puža plavi zmaj (Glaucus atlanticus).
Unatoč svojoj fascinantnoj pojavi, plavo dugme nije prijetnja kupačima jer se kreće pasivno i rijetko dospijeva do obala. Osobno sam isprobao djelovanje njegovih žarnih stanica na unutrašnjoj strani podlaktice i gotovo ništa nisam osjetio. Vjerojatno može izazvati tek lakšu iritaciju na osjetljivoj koži.
U stvari, jedini koji bi se eventualno trebali zabrinuti pojavom plavog dugmeta su vlasnici pasa jer prema članku na web stranici Veterinarske klinike u Broomeu, psi ih ližu i gutaju kad ih nađu na plaži, što izaziva ozbiljne simptome trovanja, uključujući povraćanje, gušenje, drhtanje i prekomjerno lučenje sline. Stoga, dok plavo dugme predstavlja radoznalost, vlasnici pasa moraju biti svjesni potencijalnih opasnosti koje ova vrsta može predstavljati za njihove ljubimce.
Primjerak plavog dugmeta, zabilježen na fotografijama, imao je promjer diska od 22 milimetra i ukupan promjer s raširenim lovkama približno 60 mm.
