Šišmiši su jedna od najugroženijih skupina životinja, primarno zbog ljudskih aktivnosti, zbog kojih ne pronalaze pogodno mjesto za život i podizanje mladih. Iako često pogrešno percipirane u javnosti, šišmiši su veoma korisne i prirodi važne životinje.
Ti zanimljivi sisavci pripadaju redovima Chiroptera i čine jedini red letećih sisavaca. Postoji više od 1.400 različitih vrsta šišmiša širom svijeta, što ih čini jednom od najraznovrsnijih grupa sisavaca.
Od svih vrsta šišmiša koje se pojavljuju u Europi, njih čak 33 je prisutno u Hrvatskoj. Još jedna vrsta – Meheljev potkovnjak (Rhinolophus mehely) – smatra se regionalno izumrlom, ali novija istraživanja ukazuju na mogućnost da se radilo o pogrešnoj identifikaciji te da ova vrsta nije nikad ni obitavala na području Hrvatske. Na popisu vrsta prisutnih u Hrvatskoj nalazio se također primorski brkati šišmiš (Myotis aurescens), no zbog velike sličnosti s brkatim šišmišem (Myotis mystacinus) upitno je koje jedinke i populacije pripadaju kojoj vrsti, a genetska istraživanja nisu potvrdila prisutnost primorskog brkatog šišmiša. S 33 vrste šišmiša, Hrvatska ima najveću raznolikost faune šišmiša od svih europskih država.
Strogo zaštićena vrsta
Sve vrste šišmiša u Hrvatskoj su strogo zaštićene Pravilnikom o strogo zaštićenim vrstama temeljenim na Zakonu o zaštiti prirode.
Fauna šišmiša u Hrvatskoj je još uvijek nedovoljno istražena i, iako je malo vjerojatno da će se otkriti sasvim nova vrsta, istraživanja su potrebna da se prikupe potpuniji podaci o nekim rjeđim vrstama, o njihovim skloništima, staništima koja preferiraju te stanju populacije općenito. Vrste koje su bolje poznate treba redovito pratiti kako bismo mogli na vrijeme reagirati na potencijalne prijetnje koje bi ugrozile njihov opstanak.
Brojni uzroci ugroze
Ugroženi su zbog prekomjerne upotrebe pesticida u poljoprivredi i šumarstvu koja ubija kukce – njihovu hranu, a ujedno truje i njih, zatim zbog krčenja šuma, zagađenja vode, zraka i tla, kanaliziranja vodotoka, svjetlosnog zagađenja, ekstremnih vremenskih nepogoda učestalijih zbog klimatskih promjena, neprimjerene obnove građevinskih objekata i uznemiravanja u skloništima, smrtnosti na cestama, a u zadnjih dvadesetak godina značajna smrtnost šišmiša bilježi se na vjetroelektranama.
Ovim vrijednim noćnim letačima možemo pomoći korištenjem bioloških metoda suzbijanja štetnih kukaca, očuvanjem lokvi i čistoće vode, pažljivim planiranjem infrastrukturnih zahvata u stanište, smanjenjem intenziteta sječe šuma te zadržavanjem starih stabala s dupljama i šupljinama u kojima šišmiši borave, te postavljanjem kućica za šišmiše kako bi im se osiguralo sklonište tamo gdje je to potrebno zbog narušavanja prirodnog staništa.
Međunarodna noć šišmiša
Diljem svijeta krajem kolovoza obilježava se Međunarodna noć šišmiša, kako bi se skrenula pozornost te podigla svijest o važnosti njihova očuvanja.
Već tradicionalno, punih 14 godina, nizom aktivnosti, obilježava se i na Brijunima. Manifestacija naziva „Brijunske šišmišarije“ namijenjena je prvenstveno obiteljima s djecom, ali i svim zaljubljenicima u prirodu i njome se želi educirati javnost i podići svijest o potrebi zaštite šišmiš te važnosti koju zaštićena područja imaju u tome.
U Nacionalnom parku Brijuni živi 18 vrsta šišmiša. To je iznimno velika brojka, s obzirom na to da toliki broj vrsta pronalazimo u čitavoj Velikoj Britaniji. Uz to, Brijuni su područje gdje najveći europski šišmiš, Veliki večernjak, provodi vrijeme kroz čitavu godinu te se pretpostavlja da tu nesmetano podiže svoje mlade.
U obilježavanje Međunarodne noći šišmiša svake se godine uključuje i Javna ustanova Kamenjak na čijem se području nalazi jedna od najbrojnijih populacija na području južne Istre.
Iako ih njihova jedinstvena biologija i ponašanje čine izazovnima, šišmiši su itekako važan predmet istraživanja i očuvanja.
