Plemenita periska, Pinna nobilis zaštićena je vrsta o kojoj se jako malo zna. Iako ju je bilo u velikom broju i imala je svoju funkciju u moru, nismo joj se okrenuli jer je nismo, poput kamenice, konzumirali.
Iako je prvi pomor zabilježen još 2016. godine u Španjolskoj, parazit koji napada najvećeg školjkaša Sredozemlja, u Jadranskom se moru pojavio tri godine kasnije.
Nakon masovnog pomora periski u Jadranskom moru 2020. godine oglasio se crveni alarm, a u borbu za spas periski uključile su se svi, od institucija, javnih ustanova, biologa do običnih građana.
Periske iz Venecije stigle u Pulu
U sklopu EU projekata Life Pinna i Life Pinnarca u Venecijanskoj laguni od 18. do 20. veljače održan je terenski rad kojem su se pridružili i djelatnici Aquariuma Pula, a čije su glavne aktivnosti bile utvrđivanje stanja plemenitih periski.
„Uz utvrđivanje stanja periski u laguni, obavili smo pregled kolektora i sakupljanje juvenilnih, uzimanje uzoraka vode i tkiva periski za utvrđivanje patogena te izuzimanje 10 odraslih jedinki za Aquarium Pula, uz dozvolu talijanske vlade. Jedinke su skupljene s jednog metra dubine za vrijeme oseke, kraj otoka Lido“, rekla nam je Milena Mičić, direktorica Aquariuma Pula.
Istaknula je kako stručnjaci procjenjuju da u Venecijanskoj laguni živi oko 10.000 jedinki što i dalje predstavlja najgušću populaciju periski u Jadranskom moru, ali i šire.
Drastičan pad broja periski
Za početak su iz lagune uzeli 10 periski kako bi pokušali s uzgojem te se nadaju njihovom razmnožavanju. „Drastičan je pad broja periski, zbog napada parazita nenadano se i brzo smanjio njihov broj. Taj je parazit izazvao njihovu masovnu smrtnost i u konačnici istrebljenje vrste“, rekla nam je Mičić.
Loša je vijest to što je voda i u laguni inficirana, stoga njihov broj i ondje drastično opada.
No, talijanski, španjolski i francuski znanstvenici rade na njihovoj reprodukciji. Iako nisu još uspjeli zatvoriti ciklus jer je to izuzetno teško, unatoč tome i dalje rade na razmnožavanju, a u tome im se pridružuju i biolozi Aquariuma Pula.
U njihov prihvatni centar, ovisno o lokaciji s koje su stigle periske se razvrstavaju u bazene gdje se svakodnevno mijenja voda. One se nalaze u filtriranoj, čistoj morskoj vodi i svakodnevno se hrane fitoplanktonom koji se uzgaja u akvariju.
„Mi imamo nacionalni projekt očuvanja periski u Jadranu na čemu radimo s 22 partnera. Mi ih pokušavamo razmnožavati u laboratoriju, a u našem Aquariumu imamo 81 juvenilnu perisku“, rekla nam je Mičić te istaknula kako ima nade te vjeruje da će uspjeti s razmnožavanjem i uspješno ih vratiti u more.
„I tamo ih, na žalost, čekaju mnogi izazovi, naime, vrebaju ih predatori poput hobotnica i zvjezdača stoga je pred nama još puno posla no nadamo se doprinijeti njihovoj reprodukciji“, dodala je na kraju.
