Rovinj, Vodnjan, Bale, Galižana, Šišan i Fažana mjesta su na jugu Istre u kojima se još uvijek, iako malo, govori istriotski – autohtoni predmletački romanski jezik.
Ta neobična verzija talijanskog jezika broji malo govornika stoga je uvršten na popis 24 najugroženija jezika Europe, a odnedavno i zaštićen kao nematerijalno kulturno dobro Republike Hrvatske.
Naime, njegovim se očuvanjem, uz podršku Istarske županije i Talijanske unije, predano bave Zajednice Talijana u gradovima i mjestima u kojima se govori. Promicanje uporabe istriota i njegove zaštite odvija se kroz niz projekata i događanja u čemu prednjači tradicionalna manifestacija Festival istriotskog narječja/Festival dell’istrioto.
Dante Alighieri prvi spomenuo istrioto
Naziv istrioto skovao je gorički jezikoslovac Graziadio Isaia Ascoli (1829.–1907.), a upornim radom istraživača došlo se do fascinantne spoznaje da je prvi autor koji ga je spomenuo bio veliki Dante Alighieri u svom djelu „De vulgari eloquentia“ ističući koliko je istriotski različit od furlanskog i venecijanskog dijalekta.
Nekad se istrioto vrlo često mogao čuti na području južne Istre, no veliki broj govornika izgubljen je u vihoru istarskog egzodusa na kraju Prvog i Drugog svjetskog rata. Drugi je razlog prisutnost i raširenost drugih jezika s kojima je istrioto kroz povijest dijelio i dijeli jezični prostor (istarsko-mletački, hrvatski i talijanski).
Danas broj govornika ne prelazi dvije tisuće osoba, a podrazumijeva i one koji su napustili Istru pa je istriotski jezik sa svojim dijalektima prema Atlasu svjetskih ugroženih jezika klasificiran kao ozbiljno ugrožen. Najugroženiji je u Fažani u kojoj, čini se, više nema govornika. U Balama i Galižani još uvijek se razumije i govori, a upotrebljavaju ga čak i mlađe generacije dok je u najučestalijoj uporabi u Šišanu, Rovinju i Vodnjanu.
Istrioto se najviše prenosio usmeno, s generacije na generaciju, a najveća prepreka istraživanjima je nedostatak tekstova prije 19. stoljeća. Tim je važnija uloga recentne književnosti (poezije i proze) na istriotu. Kako bi se pisce potaknulo na objavljivanje, a njihovi radovi doprli do što šire publike, organizirani su brojni literarni natječaji.
Brojne aktivnosti zahvaljujući Festivalu
Zahvaljujući svojoj vrlo aktivnoj folklornoj sekciji i nizu dugogodišnjih aktivnosti Zajednica Talijana Šišan/ Comunità degli Italiani di Sissano postala je 2012. godine začetnik ideje spajanja svih centara u kojima je govorna riječ istriota još uvijek u uporabi sa željom da se istrioto uspješno popularizira i prenese na mlađe generacije. Ta je inicijativa rezultirala pokretanjem manifestacije nazvane Festival istriotskog narječja/Festival dell’istrioto 2013. godine koja brojnim sadržajima u trodnevnom programu objedinjuje aktivnosti zajednica Rovinja, Bala, Vodnjana, Fažane, Galižane i Šišana naglašavajući važnost očuvanja ovog drevnog jezika kao izvor jezičnog bogatstva ne samo za talijansku nacionalnu zajednicu, nego i za cijelu istarsku regiju.
Tijekom 11. izdanja Festivala realizirano je niz različitih projekata kao što su dječja mozgalica Memory, dva dugometražna igrana filma u kojem je prikazana jezična tradicija svih pet područja, objavljena su čak tri crtana filma “Bibi i njezin svijet”, a tu su i snimljene pop pjesme na istriotu, organizirani laboratoriji za djecu te veliki broj programa u kojima su sudjelovali članovi folklornih i dramskih skupina.
Mukotrpan rad, ali i želja za očuvanjem jezika ogledaju se u prijevodima. Svaki crtani film, svaka slikovnica ili mozgalica prevodi se na pet narječja istriotskog jezika koja su još uvijek u uporabi.
Napomenimo da je priča o istriotu također dio izdane brošure pod nazivom Zagonetni Šišan koju je Turistička zajednica općine Ližnjan realizirala u partnerstvu sa Zajednicom Talijana Šišan. Brošura je namijenjena samostalnom i zabavnom istraživanju šišanskih posebnosti, a čine je tekstovi i zagonetke koje je osmislila interpretatorica baštine Iva Silla dok su za crteže zaslužni učenici Škole primijenjenih umjetnosti i dizajna Pula.
Sve ove aktivnosti upućuju na to da su istrioto i njegovi dijalekti dragocjeno nematerijalno kulturno dobro koje zaslužuje svoju aktivnu zaštitu kao jedinstvena vrijednost zajednice istarskih Talijana u Istri i važan dio njezina identiteta.
Obećavajuća budućnost za istriotski
Iako je broj govornika mali, budućnost ovog jezika je obećavajuća jer revitalizacija istriota kroz brojne aktivnosti iz godine u godinu okuplja sve više entuzijasta iz Istre i Italije, a među njima ima mnogo potomaka govornika koji su napustili Istru nakon Drugoga svjetskog rata. Zajednice Talijana zajedničkim se snagama zalažu za promicanje i uporabu istriotskih narječja. Kako bi se podigla svijest o jeziku praktički od prvih koraka, odnosno na samome početku obrazovanja, ostvaruju se suradnje vrtićima i školama na raznim aktivnostima revitalizacije i uporabe govora kroz radionice i istraživačke projekte.
