Poznato je da Istra obiluje arheološkim nalazištima, a Nezakcij, jedan je od najpoznatijih.
To mjesto predstavlja važan dio kulturne baštine Hrvatske i svjedoči o bogatoj povijesti i naslijeđu Istre. Smjestio se na jugoistočnim obroncima istarskog poluotoka, iznad zaljeva Budava, na brijegu zvanom Vizače. Ondje su ostali kroz vjekove sačuvani ostaci prapovijesnog, rimskog i kasnoantičkog grada.
Danas je ondje arheološki park s konzerviranim arhitektonskim ostacima rimskog i kasnoantičkog doba, a na lokaciji se nalazi i mali muzej.
Glavni grad Histra
Lokalitet je okružen s više pojasa prapovijesnih bedema te rimskim bedemima. Na samom ulazu u grad, između rimskih i prapovijesnih vrata, nalazila se bogata prapovijesna nekropola. Pronađene urne i predmeti koji su kao prilog položeni u grobove ukazuju na slojevitost naseljavanja i pokapanja od XI. st. pr. Kr. do rimskog osvajanja. Domaći histarski proizvodi i luksuzna uvezena roba povezuju Nezakcij i histarsku kulturu, čiji je ovo bio centar, s kulturama gotovo cijelog Sredozemlja i srednje Europe.
Rimljani su poslije opsade 177. god. pr. Kr. srušili histarski grad te na istome mjestu sagradili novi, s urbanističkim planom organiziranim na rimski način. Na središnjoj zaravni izgrađen je forum s tri hrama i trijemom, terme te druge građevine javnog i privatnog karaktera. Na padinama se nalaze ostaci raskošnih privatnih građevina, a bogata nekropola pružala se duž ceste koja je iz Pule vodila u grad. Predmeti visoke umjetničke vrijednosti govore o kulturnom dometu grada u rimsko vrijeme.
Prema riječima ravnatelja Arheološkog muzeja Istre, Darka Komše, Nezakcij je jedan od značajnijih, možda i najznačajnije arheološko nalazište na Poluotoku: „Ono je dugo postojalo kroz milenije, prvi tragovi dolaze još iz razdoblja neolitika i sve do ranog srednjeg vijeka“.
Ističe da je Nezakcij važan kao glavni grad Histra. Naime, najveće je to nalazište Histra – naroda koji je epohalan. „To mjesto je izuzetno važno za nas jer su Histri Poluotoku dali ime, a ondje su nađeni i najznačajniji te najpoznatiji nalazi“, istaknuo je Komšo.
Nezakcij nestao u barbarskim napadima
Nezakcij je kasnije bio značajan i bitan rimski municipij koji je svoj život protegnuo do ranog srednjeg vijeka, negdje do iza VI. stoljeća kad je Nezakcij nestao, vjerojatno u naletima Mlečana i Slavena.
Da je Nezakcij doista jedan značajan i znameniti grad dokazuje i činjenica da su ondje nađene i dvije bazilike. No, valja napomenuti da je on istražen tek u jednoj maloj površini.
„Među tim iskopavanjima dobili smo bogate podatke, a najznačajniji je kao arheološko nalazište zato što bi neka buduća iskopavanja mogla dati izuzetno bogate nalaze“, ističe Komšo.
Naime, za razliku od Pule koja je veliki antički grad i ima velike, očuvane spomenike i upravo zbog toga je značajna, Nezakcij velike i vidljive spomenike nema.
„Međutim, Pula je grad koji je nastavio kontinuirano živjeti i nema bogatih nalaza nađenih prilikom iskopavanja zato što ondje nije bilo nekakvog nasilnog prekida, a u Nezakciju imamo baš nasilan prekid života i zato se tamo i nađu bogati nalazi koji su za Pulu atipični.“, pojašnjava Komšo.
Zadnja iskopavanja prije 15 godina
Prema riječima Komše, zadnja istraživanja u Nezakciju bila su prije 15 godina, a dosta su zahtjevna zato što svako istraživanje koje se tamo radi iziskuje sanaciju onoga do sada istraženog, a riječ je o velikoj količini nalaza.
„Razmišljamo stoga u muzeju angažirati stručne osobe koje bi se bavile isključivo Nezakcijem i koje bi tamo dugoročno djelovale te da se u jednom djelu naprave iskapanja da vidimo što je najzanimljivije, pa da se onda i ostatak nalazišta po malo krene istraživati“, kaže Komšo.
No, u to treba ući pametno jer je riječ o lokalitetu koji nije mali: „To je izuzetno bogato nalazište i to treba uzeti u obzir te u konačnici sve to što je istraženo prezentirati“.
Česte posjete značajnom lokalitetu
U malenom muzeju u sklopu Nezakcija posjetitelji mogu doznati zastrašujuću priču s prikazima neuspjele obrane Histra od napada Rimljana. Kada je 177. godine pr. Kr. kralj Epulon vidio da će ih Rimljani poraziti, odlučio se na drastičan potez prije no što si je oduzeo život. Naredio je svojim vojnicima da liše života žene i djecu bacanjem preko zidina. Nije želio žive Histre u rukama Rimljana, o čemu podrobno piše rimski povjesničar Tit Livije.
Nakon odlaska Avara, nekad živahni Nezakcij ostaje prepušten tišini i prirodi. Od zarastanja ga spašavaju stočari, koristeći ga za ispašu. Zanimljivo je znati da se život Nezakcija nastavio u kućama obližnjeg Muntića i Valture. Graditelji kuća su kamenje „posudili” s tog posebnog mjesta.
Uz Nezakcij se veže legenda o posljednjem histarskom kralju Epulonu koji je
nakon dana i dana rimske opsade Nezakcija i sprečavanja dovoda vode u grad, vidjevši da neće uspjeti obraniti ovaj put Nezakcij, branitelji odlučuju da nikako neće živi dospjeti u ruke neprijatelja. Poubijali su svoje obitelji, a potom i sami sebe te mrtve bacali sa zidina. Među posljednjima umro je kralj Epulon, nasrnuvši sam na vlastiti mač. Odluka o nepredavanju neprijatelju poslije je opisana u nizu djela, a kralj Epulon postao je simbolom otpora.
Ondašnji muzej radi ujutro i poslije podne, od 9 do 12 i od 16 do 19 sati, kad se i lokalitet može posjetiti.
Kako doznajemo od Komše, s obzirom na značaj Nezakcija, česti su organizirani posjeti škola, grupa ali i pojedinaca. Bitan je to lokalitet za Ližnjan i Turističku zajednicu Ližnjan, stoga dolaze i turisti.
Komšo upozorava na poskoke koji se nalaze u blizini, a zapaženi su i na samom lokalitetu: „Radi se na tome da se oni suzbiju od tamo ali ipak pozivamo na oprez i nošenje adekvatne obuće i odjeće prilikom obilaska Nezakcija“.
