Pulsko Malo rimsko kazalište veliko je arhitektonsko djelo, savršen primjer rekonstrukcije, valorizacije i prezentacije. Nakon gotovo 20 godina ono je obnovljeno i u lipnju ove godine ponovo postalo pozornica za kulturna događanja.
Kako kaže ravnatelj Arheološkog muzeja Istre, Darko Komšo, iza njih je kompleksan projekt njegove obnove te su ponosni što su ljetos predstavili jedan od najspektakularnijih koncertnih, kazališnih i uopće izvedbenih prostora u ovom dijelu Europe.
“Kao zajednica imamo obvezu zaštiti bogato kulturno naslijeđe te istovremeno promišljati načine kako da tu vrijednu kulturnu baštinu integriramo u suvremeno tkivo grada kako bi ona kvalitetno služila današnjim potrebama u kulturi, a javnost dobila mogućnost uživanja u prostoru jedinstvene spomeničke vrijednosti, ugođaja i akustičke kvalitete“, istaknuo je dodavši kako su se u Malom rimskom kazalištu do 2005. godine održavali koncerti kad se došlo na ideju za njegovu obnovu.
Tada je Malo rimsko kazalište zatvoreno i 2013. godine razrađen je plan njegove rekonstrukcije koja je počela 2013. godine.
Zanimljiva prošlost rimskih kazališta
Pula je jedan od rijetkih gradova u ovom dijelu svijeta imala dva kazališta – malo i veliko rimsko kazalište, rekao nam je Komšo. „Najbliže kazalište Puli je u Trstu, a nakon toga nema tragova kazališta čak do Visa. Tako da na ovoj istočnoj obali ili nisu sačuvani, ili im nema tragova“, pojašnjava.
Malo rimsko kazalište je bilo polegnuto na padinu brijega, što je karakteristika grčkih kazališta. Od njega su ostali sačuvani temelji scenske zgrade i dio polukružnog gledališta, no u antička vremena kazalište je zauzimalo veći prostor nego što je danas vidljivo, jer arheološka istraživanja nikada nisu dovršena. Pretpostavlja se da je moglo primiti između četiri i pet tisuća gledatelja, što je u ono vrijeme cjelokupno stanovništvo Pule. Danas, kao i u rimsko doba, do kazališta vode dvojna vrata, a ispred njega nalazi se Arheološki muzej Istre, u kojem se nekada nalazila njemačka gimnazija.
Kompleksna obnova
Malo rimsko kazalište obnovljeno je kontrastnom metodom, upotrebom čelika i bijelog betona, pri čemu se posebna pažnja posvetila tomu da temelji nove konstrukcije nigdje ne dodiruju niti ugrožavaju rimske ostatke građevine.
Tribine su u cijelosti izgrađene bez matica i vijaka kako se ne bi narušila akustika prostora, a stube visinom i dubinom odgovaraju izvornim proporcijama, pri čemu se poštovao omjer 1:2, prema naputku iz “Deset knjiga o arhitekturi”, čuvenog rimskog arhitekta iz 1. stoljeća pr. K., Vitruvija.
Dio Malog rimskog kazališta sada je i ogroman 330 četvornih metara veliki ekran koji je postavljen na pročelje Arheološkog muzeja Istre.
Brojna priznanja dokaz kvalitetnoj obnovi
Projekt rekonstrukcije Malog rimskog kazališta za koji je zaslužan pulski arhitekt Emil Jurcan dobio je počasno priznanje na Piranskim danima arhitekture čiji su je članovi žirija obrazložili sljedećim riječima: „Nagrada se dodjeljuje zbog jednostavne, ali ipak kompleksne intervencije na kulturnoj baštini. Autor je pažljivo pristupio zadatku – s minimalnim je sredstvima ostvario veliku promjenu, koja je kulturno naslijeđe učinila dostupnim javnosti, predstavljajući njegov društveni značaj.”
Dobitnik je i arhitektonske nagrade Bernardo Bernardi, a dizajn rasvjete Malog rimskog kazališta, realiziran prema projektu tvrtke Skira, autora Deana Skire i suradnika Gorana Heraka, u SAD-u je osvojio nagradu IES Illumination Award of Merit u kategoriji međunarodnih projekata.
Dokaz je to da je riječ o mjestu na kojem se savršeno spaja staro i novo i njeguje te prezentira baština na najbolji mogući način – korištenjem prostora u kulturne svrhe. Malo rimsko kazalište otvoreno je, dakako, i za sve posjetitelje, a posebno privlači strane goste.
