Uz pincu, fritule i kroštule, cukerančići su zasigurno najpoznatija istarska slastica koja je zaštićena 2017. godine te je postala nematerijalno kulturno dobro. i od onda je, nizom aktivnosti, revitalizirana.
Naime, rješenjem Ministarstva kulture “Umijeću pripreme tradicijske slastice Pazinski cukerančić” dodijeljeno je svojstvo nematerijalnog kulturnog dobra Republike Hrvatske te je kao takvo uvršteno na Listu zaštićenih kulturnih dobara.
Cukerančić je predstavnik živuće tradicijske prehrane koji se prenošenjem umijeća pripreme održao do danas. Umijeće se prenosilo generacijama – s majki, baki ili svekrvi na kćeri, unuke ili snahe. S obzirom na usmene izvore i dostupnu literaturu, sa sigurnošću možemo reći da su cukerančići na pazinskom području prisutni najmanje tri generacije, no možemo pretpostaviti da je riječ o mnogo starijoj tradiciji.
Svadbeni tradicijski običaji
Na području Pazinštine, cukerančići imaju ustaljene odrednice, od kojih se posebno ističe korištenje amonijaka za dizanje tijesta, oblikovanje u specifični razgranati oblik te umakanje pečenih kolačića u malvaziju. Značaj ove slastice očituje se u njihovom kontekstu pripreme, odnosno tradicijskim običajima, prvenstveno svadbenim.
Zbog toga ali i s obzirom na činjenicu da ga stanovnici tog područja smatraju svojom lokalnom specifičnošću i faktorom identifikacije, cukerančić je postao autentična slastica i element kulturnog identiteta područja Pazinštine.
Iako se praksa izrade u današnje vrijeme proširila, njegovo identificiranje kao lokalne specifičnosti ostala je karakteristika tog područja. Sukladno uvrštenju na Listu zaštićenih kulturnih dobara, nužno je provođenje sustava mjera zaštite koje se odnose na prenošenje, promociju i njegovanje kulturnog dobra kako bi se izbjegla opasnost od nestajanja, uništenja ili prekomjerne komercijalizacije kulturnog dobra.
Revitalizacija cukerančića
„Poticati prenošenje i njegovanje kulturnog dobra u izvornoj sredini“ jedna je od mjera zaštite definiranih u Rješenju kojim je Ministarstvo kulture utvrdilo da Umijeće pripreme tradicijske slastice, pazinski cukerančić, nosi svojstvo nematerijalnog kulturnog dobra.
Zadatak popularizacije i promocije pazinskog cukerančića ozbiljno je shvaćen, a veliki interes i njegovo uključivanje u mnogobrojne aktivnosti kao što su razne manifestacije, događaji, turistički i obrazovni programi stalno iznova ukazuju na opravdanost inicijative da se pazinski cukerančić revalorizira i zaštiti.
„Cukerančić ima vrlo važno mjesto u tradicionalnoj kuhinji cijele Istre, a osobito Pazinštine. Ipak, od početka inicijative za zaštitu Pazinskog cukerančića, a osobito od trenutka kada je inicijativa urodila plodom, odnosno umijeće pripreme Pazinskog cukerančića uvršteno na popis nematerijalne kulturne baštine Republike Hrvatske, Pazinski cukerančić postao je prepoznatljivim simbolom ovog našeg kraja. Zahvaljujući tome, značajno je porastao interes za ovom slasticom, kako kod domaćih tako i gostiju koji posjećuju naše područje te bi se moglo bi reći da je ona u pravom smislu revitalizirana“, rekla nam je Roberta Krivičić iz Lokalne akcijske grupe Središnje Istre, suradnica na projektu.
Važnost prenošenja tradicije na mlađe generacije
Posebno veseli činjenica da na Pazinski cukerančić vrlo dobro reagiraju i oni najmlađi. Učestali su tako upiti mnogobrojnih vrtićkih i grupa i školskih razreda koji žele učiti o ovoj autentičnoj slastici i njezinom značaju za to područje.
„Kako je jedna od osnovnih zadaća ove zaštite upravo prenošenje umijeća pripreme pazinskog cukerančića na mlađe generacije, kroz sve ove godine ostvarena je vrlo dobra suradnja s odgojno – obrazovnim ustanovama diljem Istre ali i šire“, istaknula je Krivičić.
Dodala je kako zahvaljujući angažmanu njihovih suradnika na terenu, pri čemu u prvom redu spominje Davorku Šajinu i Alidu Vadanjel, brojna djeca različitih uzrasta upoznala su se s izradom Pazinskog cukerančića ali i njegovim društvenim značajem za taj kraj.
„Posebno nas veseli što se ovakve radionice često uključuju i u programe ugostiteljskih škola te se i buduće generacije slastičara i kuhara obrazuju o ovoj slastici koja je neizostavan dio tradicijske gastronomije našeg kraja“, zaključila je.
Vizualni identitet za prepoznatljivost
Da ta tradicionalna slastica, osim u domovima mještana, bude prisutna i na tržištu, LAG Središnja Istra razvio je prepoznatljiv vizualni identitet i dizajn ambalaže za Pazinski cukerančić.
„Ambalaža je polučila vrlo dobre rezultate. Naime, zahvaljujući njoj svatko tko posjećuje središnju Istru sa sobom može ponijeti slatki suvenir. Drago nam je što su osim turista i domaći ljudi prepoznali ambalažu kao izvrstan autentičan poklon koji mogu ponuditi u svojim radnjama različitih namjena, kod dočeka svojih gostiju u privatnom smještaju ili kada odlaze u posjet u druge dijelove zemlje ili inozemstvo“, rekla nam je Krivičić na kraju.
Treba naglasiti da LAG Središnja Istra kao nositelj ove zaštite zainteresiranima ustupa vizualni identitet i ambalažu uz uvjet da se poštuju sve odrednice pripreme i izgleda cukerančića kako bi sačuvali njegova autentična svojstva i posebnosti.
