U etnološkom parku Anton Plašimuha održana je četvrta po redu suhozidna radionica Kamik i gromači. Osim domaćina, na radionici su sudjelovali i gosti iz šire okolice pa sve do Njemačke.
Iza predivnog krajobraza s kojeg se prostire pogled na cijeli Kvarner stoji puno truda i rada. Stare terase, ne tako davno bile su obrasle šumom i grajom, ali posljednjih pet godina lagano im se vraća stari sjaj. Zahvaljujući Mariju Zaccariji i Franku Tominiću, na terase su se vratile tradicionalne poljoprivredne kulture i autohtone životinje.
Misija očuvanja krajobraza i baštine nije tako jednostavna kao što se na prvi pogled čini. Iza ove ljepote stoji puno rada koji nikada ne zavšava. Upravo je to razlog održavanja četvrte radionice Kamik i gromači koja je u Tuluševicu dovela stručnjake za suhozidnu gradnju, ali i ljuditelje baštine koji svoje znanje žele primijeniti i na svojim imanjima.
Priča koja nikad ne zavšava
Mario Zaccaria, voditelj projekta Kamik i gromači ističe kako je to priča koja nikada ne završava. Uvijek će se nešto obnavljati. Radi se o prostoru veličine oko šest tisuća metara kvadratnih, od sela Janjetići do Medveje. Obnavljamo terase na kojima uglavnom uzgajamo hranu; brsečki česan i broskvu, bob, krumpir i ostalo. Cilj je obnoviti što više toga kako bi se riješili graje i spriječili požare, a u tome nam pomažu i naše životinje koje imamo na farmi.
Zaccaria ističe kako obnovom suhozida vraćaju u funkciju poljoprivredne površine te pašnjake. Od kad smo počeli čistiti ovo područje primjećujem da ima puno više ptica, pčela. Vratili su se svi kojima je šuma smetala.
Udruga 4 grada Dragodid
Umjeće suhozidne gradnje nematerijalno je dobro uvršteno 2018. godine na popis UNESCO-ve kulturne baštine. Jedan od glavnih krivaca te zaštite i prepoznavanja njegove vrijednosti je udruga 4 grada Dragodid. Jedan od njihovih majstora za suhozidnu gradnju, Miše Renić, stigao je u Tuluševicu u pomoć u obnovi suhozida.
Renić pojašnjava kako se danas obnavlja podzid. On ima jedno lice zida koje vidimo, a iza njega su manji komadi koji ga učvršćuju. Služi nam kako bi podzidali terase, tako da terasiramo tlo kako bi imali ravnu površinu. Odličan je zato jer je procjedan, a istovremeno hrani zemlju kisikom.
Suhozid kao dio identiteta
Suhozid je dio našeg identiteta koji treba čuvati, a ne mijenjat betonskim i čeličnim ogradama. Njegova gradnja i održavanje ipak nije toliko komplicirano. Kreće se od temelja, ističe Renić i dodaje kako prvo treba doći do zdrave zemlje koja nije premekana te se na nju postave što veći i širi kameni sa širom plohom prema dolje. Nakon toga slažu se pravilniji i ljepši komadi na lice zida dok se između slažu nepravilniji koji ga učvršćuju. Kao i kod slaganja opeka, treba gledati da se fuge ne ponavljaju nego da se kamenje preklapa.
Čuvanje i održavanje baštine, u Tuluševicu je dovelo i mladi par iz Pule koji žele obnoviti svoje imanje. Nina Hrelja i Mario Kukolja nasljedili su imanje na kojem žele uzgajati voće i povrće i baviti se robinzonskim turizmom. Ovo je bila odlična prilika da saznaju više o suhozidnoj gradnji i stečeno znanje primjene na svom imanju.
Iz Njemačke je na radionicu stigla i Anne Riesenberg koja je iskoristila ovu priliku da vidi jarca kojeg je donirala Parku nakon što je napustila Hrvatsku. Došla sam u Hrvatsku prije šest godina i odlučila živjeti ovdje. Prvo što sam nabavila bio je jarac Yugo. On je star koliko sam ja živjela ovdje. Kako su se stvari promijenile, morala sam napustiti život na farmi. Tražila sam pravo mjesto za njega i stavila oglas na Facebook i javio mi se Mario. Upoznali smo se prošle godine kad sam ga dovela i vidjela ovo prekrasno mjesto. Bilo mi je drago što će ovdje pronaći novi dom. I dalje smo u kontaktu i saznala sam da će se održati ova radionica.
Domaćini Franko Tominić i Mario Zaccaria vrlo su zadovoljni odrađenim poslom. Franko Tominić ističe kako mu je žao da nisu snimili prvobitno stanje, kako je Park izgledao prije nego su krenuli s uređivanjem. Dodaje kako je cijela inicijativa protuteža divljoj izgradnji kockastih kuća bez krovova koja parazitira ljepoti prostora. Također, domaćini ovim radionicama žele osvijestiti domaće i turiste o vrijednosti kulturne baštine i krajobrazne arhitekture ovog kraja.
