Viteška igra koja je simbol istarskog mjesta Barban, ali i jedna od glavnih turističkih atrakcija u Istri održava se već dugi niz godina trećeg vikenda u kolovozu. Riječ je o konjičkoj utrci koja je zbog svog kulturnog i povijesnog značaja 2016. godine uvrštena na listu nematerijalne baštine Republike Hrvatske.
Najstariji sačuvani zapis o Trki na prstenac potječe iz 1696. godine kad je slavodobitnik bio Ottavio Quellis. Nakon 1703. godine gubi se pisani trag konjičkih natjecanja u Barbanu.
No 280 godina kasnije, točnije 1976. godine, uspomena na Trku sačuvala se zahvaljujući brizi barbanskog načelnika Josipa Batela, ljubitelja starina, koji je u drugoj polovici 19. stoljeća prepisivao stare dokumente barbanske općine. Dr. Danilo Klen, povjesničar iz Rijeke, u jednom od svojih znanstvenih radova skrenuo je pažnju na taj oblik tradicije i nakon stotina godina zaborava utrka je ponovno popularizirana.
Trka – tradicija i turistička atrakcija
Trka na prstenac je, osim načina očuvanja tradicije i kulture, postala i prava atrakcija koja objedinjuje konjaništvo i sportski duh. Natjecatelji, barbanski vitezovi, moraju u tri trke i za manje od 12 sekundi svladati stazu dugu 150 m i pogoditi prstenac kopljem.
Prstenac se sastoji od dva koncentrična kruga, povezana tako da se između njih stvore četiri polja. Pogodak u sridu (sredinu prstenca) nosi tri punta (boda), pogodak u polje iznad sredine nosi dva, ispod sredine jedan, a u bočna polja po pola boda. Jahač koji u tri trke osvoji najviše punata postaje slavodobitnik.
Svatko tko tijekom kolovoza dođe u Barban, vidjet će kako izgleda ta viteška konjička igra te osjetiti djelić atmosfere koja svako ljeto obuzme Barban. U tri dana u Barban ugosti 10.000 posjetitelja. Naime, Trka na prstenac nije samo sportski događaj, već i prilika za zajednicu da slavi svoju kulturnu baštinu i tradiciju te da pokaže svoju ljubav prema konjima i jahanju. Turisti koji posjećuju Istru tako mogu doživjeti tradiciju i kulturu toga kraja.
Organizatori Trke su tijekom 47 godina njenog održavanja uložili mnogo truda i energije u podizanje kvalitete jahača i konja. Postoji i društvo Trka na prstenac, udruga koja čuva tradiciju Barbana i Barbanštine te broji čak 80 članova.
Zanimljivosti i specifičnosti Trke
Na Trki na prstenac sudjeluje 16 konjanika – natjecatelja. Konjanik ne smije biti mlađi od 18 godina, niti stariji od 60 godina.
Na Trki na prstenac, mora sudjelovati najmanje osam konjanika s područja Općine Barban.
Konjanik nastupa odjeven u narodnu nošnju kraja iz kojeg dolazi.
U mimohodu Trke i na natjecanju, konjanik mora imati svog kopljonošu, ne mlađeg od 16 godine, prikladno odjevenog.
Mnogi su se Barbanci rodili uz Trku te uz nju i odrastali. Konji su nekada slobodno spavali vani jer nije bilo štala i mnoga su djeca spavala uz njih sanjajući kako će i sama jednom postati sudionici. Jedva su čekali da odrastu i postanu kopljonoše, a potom i konjanici.
Mnogi se barbanski dečki kao mali počinju baviti jahanjem kako bi bili spremni jednoga se dana i natjecati. Trka je njihov život i unatoč nekim izazovima poput obaveza i odricanja, nitko od natjecanja ne želi odustati.
Muzej Trke na prstenac
Ponuda Barbanštine od 2019. godine bogatija je za još jedan sadržaj vezan uz Trku, Centar za posjetitelje, u kojem gosti mogu doživjeti „Trku na prstenac“ bilo koji dan u godini.
Suvremeni Centar za posjetitelje nalazi se u samom centru Barbana, u zgradi stare gradske lože na trgu, a posjetiteljima nudi edukativan i inovativan način prezentiranja, pa i osjećaja sudjelovanja u Trki na prstenac. To je multimedijalan prostor koji priča povijest mjesta, njenih spomenika, kulture, običaja, narodne nošnje uz naglasak na opis Trke na prstenac te niza pojedinosti vezanih uz njezino odvijanje i povijest.
