Istra obiluje brojnim kulturnim bogatstvima a neka od njih zasigurno su freske koje se skrivaju u brojnim kutcima Poluotoka. Značaj zidnog slikarstva u Istri je velik, specifičan je to fenomen kulturne baštine, čije očuvanje i prezentacija zahtjeva velik trud i znanje te se na tome uporno radi.
Procjenjuje se da je na relativno maloj površini Istre sačuvano preko 130 lokaliteta sa zidnim slikama koje su nastajale od antičkog razdoblja pa sve do 20. stoljeća. Taj se broj povećava sa svakim novim istraživanjem arheoloških lokaliteta ili obnavljanjem crkvenih građevina jer se uvijek pronađe kakav novi primjerak zidnog slikarstva i u svjetovnim građevinama i u crkvama.
Koliko je često da se nađu nove freske rekla nam je Sunčica Mustač iz Povijesnog i pomorskog muzeja Istre: „Freske se nađu u barem polovini pokrenutih obnovi spomenika, namjerno kažem spomenik a ne crkva, budući da su se zidnim slikama ukrašavale i antičke vile, a i kasnije profane građevine. Posjednici takvih građevina, ponajviše svećenici ponajviše, jednostavno bi ih prebojali ili prekrili vapnom pa se kod obnove prvo napravi sondažno istraživanje s restauratorom na nekoliko mjesta u crkvi kako bi se provjerilo ima li fresaka“.
Otkrivene fantastične freske
Prošle su godine tako napravili sondažno istraživanje u crkvi Presvetog Trojstva u Cerovlju s restauratorom Rodakom i otkrili freske iz 15. stoljeća, a restauratori Hrvatskog restauratorskog odjela su prema uputama o sondiranju Nataše Nefat iz Konzervatorskog odjela Pula, otkrili fantastične freske Ivana iz Kastva u župnoj crkvi u Roču, također iz 15. stoljeća.
Istarske su freske živa i autentična umjetnost i mnoge od njih nalaze se u crkvicama. Naime, crkva kao da nije bila zgotovljena dok je majstori – slikari nisu ukrasili freskama.
U srednjem vijeku freske nisu puki ukras, one su mnogo više od toga. Nepismenost, česta pojava u srednjovjekovnom istarskom selu, ublažavala se i freskama, štivom za nepismene. Seljanin se divio prikazima Krista, Bogorodice, Boga, molio se slici sveca zaštitnika crkve, župe i mjesta, ali i strahovao griješiti jer znao je da ga čekaju scene iz posljednjeg suda, opomene koje su slikari strateški postavili na zapadni zid, na izlazu iz crkve. Istarske su freske zapravo tekstovi prevedeni u slike, sadržaji razumljivi publici koja ih gledajući čita.
Kuća fresaka u Draguću
U Draguću, šarmantnom i pomalo opustjelom srednjovjekovnom gradiću nalazi se posjetiteljski centar koji zaista vrijedi vidjeti – Kuća fresaka. Riječ je o malenoj dvokatnici stare osnovne škole i nekadašnje kapetanove kuće, a kako školaraca ni u jednom omanjem gradiću više nema, tako je i ova povijesna građevina dobila drugu namjenu.
Kako nam je rekla Sunčica Mustač, voditeljica Kuće, učinjeno je to 2015. godine u sklopu projekta REVITAS, koji je akronim naziva ideje o revitalizaciji istarskog zaleđa, kojeg je pokrenula Europska unija zahvaljujući aplikaciji Odjela za kulturu Istarske županije.
„Godine 2017. upravljanje Kućom preuzima Povijesni i pomorski muzej Istre pa se uređen prostor počeo koristiti za domaće i strane izložbe na temu fresaka, konferencije, seminarske dane o kulturnoj baštini Istre, radionice o izradi zidnih slika buon fresco tehnikom i boravak restauratora koji rade na restauraciji obližnjih crkava, konzervatora, znanstvenika svih profila i vrsta koji imaju veze sa zidnim slikarstvom. Djelovanje Kuće fresaka malim je dijelom ograničeno na sam Draguć, a puno većim na mjesta gdje se zidne slike zaista nalaze, jer uglavnom je riječ o kulturnoj baštini in situ“, kaže nam Mustač.
Brojne aktivnosti Kuće fresaka
Njeno djelovanje uključuje istraživanje, publiciranje, prezentaciju i muzealizaciju zidnih slika koje se nalaze u gotovo svakom mjestu u Istri.
Većina terenskog rada usmjerena je na mjesta koja se u datom trenutku odrađuju, pa je tako za potrebe recentne monografije o istarskim freskama i mozaicima u ediciji Umjetnička baština istarske crkve, organizirano fotografiranje, dokumentiranje i istraživanje šezdesetak lokaliteta koji će biti predstavljeni u trećoj velikoj knjizi edicije s podnaslovom Slikarstvo od 4. do 15. stoljeća krajem ove godine.
Kako bi se istarske freske još više približile širokoj publici, 2021. godine u Kući freska u Draguću otvoren je svojevrsni stalni postav s informativnim sadržajima prilagođenim svim uzrastima bez potrebe većeg prethodnog znanja, koji se prostire po cijelom prizemlju i prvom katu, dok je rezidencijalni dio na drugom katu i dalje otvoren za korištenje i boravak.
„Nakon što vas inspiriraju sadržaji u Kući fresaka, bilo bi uputno neke od crkava i obići. Veći dio je teže dostupan zbog toga što se ključevi crkava mahom nalaze kod svećenika ili zvonara pa je potreban osobni kontakt, no nekolicinu crkava moguće je posjetiti kontaktom s lokalnom turističkom zajednicom. O svim crkvama i njihovoj dostupnosti, stanju i važnosti informacije se mogu dobiti u Kući fresaka, a nakon obilaska Kuće informatorica će vas provesti i po malenom Draguću. Poseban poticaj za vaše daljnje istraživanje sigurno će biti obilazak crkvica s freskama u samom mjestu, crkve sv. Elizeja s freskama iz kraja 13. stoljeća i crkvice sv. Roka s freskama majstora Antona iz Padove iz 16. stoljeća. Te su freske prepune prizora koje su Dragućane štitile od kuge i provele ih kroz intrigantna vremena istarske povijesti“, zaključuje Mustač.
