Istarski vinari u Zagrebu su predstavili mlade malvazije na devetom En Primeuru. U nastavku više o vinima iz 2019. godine.
U zagrebačkoj Esplanadi već se tradicionalno pred Valentinovo održava En Primeur, kušanje mladih malvazija. Svake godine u Zagreb stiže sve veći broj istarskih vinara.
Svatko može naći svoje mjesto pod suncem
Predsjednik Vinistre, Nikola Benvenuti zadovoljan je sve većim brojem mladih vinara koji se uključuju u Vinistru.
To je jedna zdrava konkurencija, moramo reći da je kvaliteta dostigla respektabilan nivo. Vjerujem da svaki pa i najmaniji vinar ima šansu da iskoristi blagodati i geografske pozicije, ali isto tako jedne relevantne turističke regije. Vjerujem da svatko može naći svoje mjesto pod suncem. – ističe Benvenuti
Kako bi se pohvalili prošlogodišnjom berbom, u Zagreb je ove godine stiglo sedamdesetak vinara. Svoju drugu berbu u Zagreb je došao predstaviti Doriano Šegota iz Raklja. Ovogodišnjom malvazijom vrlo je zadovoljan. Alen Matelić iz Vina Degrassi od ovogodišnje malvazije očekuje više voćnih, a manje zrelih nota. Malvazija Robija Damijanića ove je godine je aromatična, a ima i dosta potencijala za starenje.
Berbu 2019. predstavili su Kristijan Damijanić i Emil Perdec.
Malvazije se razlikuju od teroara do teroara. – ističe sommelier Emil Perdec. Danas smo prošli po svim zonama od južne, zapadne, sjeverozapadne, centralne do istočne Istre. Bitna karakteristika je da su sve jako pitke, lijepe, elegantne i to je pravi put koji tražimo na malvazijama već godinama.
Predstavljene autohtone sorte Bregovite Hrvatske
Osim mladih malvazija, predstavljene su i autohtone sorte Bregovite Hrvatske. Područje Bregovite Hrvatske je sjeverozapadna Hrvatska. Naše granice protežu se od Ogulina do mađarske granice, na sjever skroz do austrijske granice i Slovenije. – ističe predsjednik udruge vinara Bregovita Hrvatska, Marko Miklaužić. Obrubljeni smo s istočne strane rijekom Ilovom, tu je negdje granica između Slavonije i Moslavine. To bi bila jedna regija koja ima najviše malih članova zato što je vingradarstvo ovdje funkcioniralo u kooperantskom smislu. To znači da prije rata nije bilo etabliranih proizvođača. Od tog kooperantskog odnosa preraslo je možda i tisuću ljudi koji se profesionalno bave vinom i vinogradarstvom.
Najpoznatija sorta Bregovite Hrvatske je Škrlet, a nalazi se na površini od 100 hektara. To je prva sorta u Hrvatskoj koja je krenula s klonskom selekcijom. Danas imaju bezvirusni matičnjak, a krenuli su u proizvodnju zajedničkog Škrleta. – priča nam Tomislav Trdenić, predsjednik udruge Škrlet
Autohtona sorta otoka Krka je Žlahtina
S Krka su stigli vinari s autohtonom žlahtinom. Poljoprivredna zadruga Vrbnik ima 125 zadrugara. Zadrugari imaju svoje vinograde o kojima sami brinu. Nakon berbe, svoje grožđe dovode u zajednički podrum gdje se ono preradi. Kad se vino stavi na tržište, podmire se obaveze prema državi, prema zaposlenicima i dobavljačima, a ostala zarada se dijeli među zadrugarima. Zadruga funkcionira na taj način još od 1904 godine s nekakvim dizanjima i padanjima kroz povijest. – pojašnjava nam Dominik Gršković, član poljoprivredne zadruge Vrbnik. Autohtona sorta otoka Krka i Hrvatskog Primorja je žlahtina. Njezine karakteristike su svježina, niski alkohol i voćne arome. – dodaje Gršković.
Iza nas je još jedan En primeur i kušanje mladih vina, prvenstveno malvazija za koje ćemo morati još malo pričekati za potpuno uživanje. Srećom, svibanj se bliži, a s njim i ovogodišnja Vinistra.
