Prošli smo vikend bili u Pazinu na 15. Danima meda. U sklopu izložbe, održano i 24. senzorsko ocjenjivanje meda istarskih proizvođača. Dodijeljeno je devet zlatnih odličja.
Centralna pčelarska manifestacija u Istri, a i šire, i ove je godine privukla mnogobrojne posjetitelje. Na ovogodišnje, petnaeste Dane meda stiglo je stotinjak izlagača pčelinjih proizvoda i pčelarske opreme. U sajmenom prostoru osim raznih proizvoda, za posjetitelje pripremljena je i degustacija Pazinskog mednog cukerančića.
Za pčelare i one koji žele znati malo više, i ove godine pripremljena su edukativna predavanja na temu pčela i pčelarstva.
Predsjednik Udruge pčelara Lipa Pazin, Ranko Anđelini ističe da na Danima meda svatko može pronaći nešto za sebe. Pčelare zanima oprema i ovdje se mogu opskrbiti. Za ostale, izloženi su mnogobrojni pčelinji proizvodi, najviše meda. Posjetitelji se mogu opskrbiti kvalitetnim pčelinjim proizvodima, ali i proizvodima ostalih istarskih OPG-a.
U porastu uvoz meda
Iza većine pčelara je loša godina, ali ona nije problematična samo za pčelare, problem je kako su pčele iz te godine ušle u zimu i kako će prezimiti za sljedeću godinu. – govori nam Željko Vrbos, predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza. Ove godine još nemamo 
rezultate, međutim bojimo se da će biti vrlo nepovljno. Godina nije tipična, više nemamo klasična godišnja doba. Ova zima je rezultirala vrlo ranom pojavom legla i matica se već prilično istrošila, kao i pčele. Ukoliko dođe do naglog zahlađenja, ova bi godina mogla biti problematična.
Vrbos dodaje kako u Hrvatskoj danas imamo 443 tisuće pčelinjih zajednica. To je više nego prije dvije godine kada ih je bilo 371 tisuću. Dio pčelinjih zajednica koje imamo nisu evidentirane tako da je prema procjeni oko 500 tisuća pčelinjih zajednica u Hrvatskoj. Godišnje se proizvede 8-10 tisuća tona meda. Med je jedan od pet samodostatnih poljoprivrednih proizvoda u Hrvatskoj. U prosječnim godinama imamo ga sasvim dostatno, ne treba ga uvoziti. Nažalost, unatoč svemu tome od 2007. godine buja uvoz meda u Hrvatskoj. 2018. godine iznosio je gotovo 2000 tona i to je napravilo najveći poremećaj tržištu meda u Hrvatskoj.
Približno u istri imamo oko trinaest tisuća pčelinjih zajednica – govori Miran Gortan iz Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva. Na današnji dan broj upisanih pčelara iznosi 412. Prinos meda po košnici ovisi od godine do godine, u prosjeku 20 kilograma. Mi imamo ulogu savjetovanja. Kao što imamo u ostalim granama poljoprivrede, tako imamo i u pčelarstvu. Kod nas pčelari mogu zatražiti savjet; od proizvodnje, tehnologije pa sve do registracije i pravnih pitanja. – dodaje Gortan.
Dane meda otvorila ministrica poljoprivrede Marija Vučković
Na ovogodišnju manifestaciju stigla je i ministrica poljoprivrede Marija Vučković. Upravo je ona otvorila 15. Dane meda. Ministrica primjećuje kako istarski pčelari u velikoj mjeri koriste nacionalnu staklenku za med koja je uvedena u studenom 2018. godine kako bi se osigurala bolja vidljivost i prepoznatljivost hrvatskih proizvoda. Od osam tisuća hrvatskih pčelara, njih tisuću šezdeset i jedan koristi ovu nacionalnu staklenku. Nadamo se da će uz potpore male vrijednosti koje ćemo davati dijelom i za ovaj projekt, u razdoblju od godine, godine i pol udvostručit ovaj broj. Proveli smo i određene zakonodavne izmjene kako bi osigurali potpunu i preciznu informaciju potrošaču o porijeklu meda. – dodaje ministrica Vučković.
U većini slučajeva pčelarstvo i ljubav prema pčelama, u Istri se prenose s generacije na generaciju. Darko Koren, pčelar iz Katuna Trviškog, na manifestaciji je odbio prodati pčele na upit jednog posjetitelja. Moj nono je govorija da se pčele ne prodaju. Ako prodaš pčele, proda si sriću. Jutros me pita jedan ako ću prodati rojeve pčela. San reka ne, ja ću ti poklonit, ali prodat nikako.
Dani meda odlična su prilika da pčelari upoznaju svoje potencijalne potrošače, ali i da na jednom mjestu pronađu sve potrebno za svoj pčelinjak.
Iako je med najtraženiji na tržištu, sve više raste interes i za drugim pčelinjim proizvodima.
Pčelarstvo Hrvatin posljednjih se godina bazira na proizvodnji matične mliječi koja im je primarni proizvod. Za njom je velika potražnja pošto je jaka supstanca za podizanje imuniteta.
Bagrema nema, kupuje se ostale vrste meda
Lorena Šestan govori nam kako je ove godine na Dane meda stigla bez meda od bagrema pošto ga prošle godine nije bilo. Ljudi sve više traže lipu, nekako im je prirasla nepcu. Mada tu ima i ostalih vrsta meda; na mom štandu kesten i mješavina cvijetnog i lipe. Bagrema nema, ljudi kupuju ono što imamo.
Kestenov med Arduina Bubole ovogodišnji šampion 24.senzorskog ocjenjivanja meda
Na 24. senzorko ocjenjivanje pristiglo je 24 uzorka meda. Od toga je 40% zlatnih odličja. Ovogodišnji je šampion s maksimalnim brojem bodova Arduino Bubola. Med od kestena je karakterističan med. On je tamniji, gorkast je. On je aromatičniji pa ga mnogi koji nisu naučeni na njega ne vole. Ali ljudi koji se jednom nauče na kestenov med, oni više ništa drugo ne troše. Nauče se na tu jakost meda, pa su im onda drugi medovi prelagani i preslatki. – govori nam Bubola.
Jedan je ispravan način koji vam jamči kupnju kvalitetnog meda, a složit će se svi pčelari. Ranko Anđelini preporučuje da se med kupuje kod poznatih pčelara. Dodaje kako se uskoro očekuje zaštita izvornosti istarskog meda koja će potvrditi kvalitetu istarskog meda.
