LAG Sjeverna Istra provodi projekt Innovaoliva s ciljem jačanja kapaciteta lokalnih dionika za prelazak na kružno biogospodarstvo u okviru svoje poljoprivredne proizvodnje.
Istra je prepoznata kao najbolja svjetska maslinarska regija. Maslinarska proizvodnja iz godine u godinu se povećava, a time i biomasa koja ostaje nakon prerade. Upoznavanju poljoprivrednika s inovativnim praksama u gospodarenju biomasom iz maslinarstva i vinogradarstva doprinijet će projekt Innovaoliva koji provodi LAG Sjeverna Istra zajedno s partnerima.
Priprema na zelenu tranziciju i kružnu bioekonomiju
Voditeljica projekta Innovaoliva Iva Juranović iz LAG-a Sjeverna Istra pojašnjava kako se projekt provodi se unutar podmjere 19.3 kao projekt suradnje LAG-ova. Partneri u projektu su svi istarski LAG-ovi, a kao partner pridružio se i dalmatinski LAG Mareta. Primijetili smo potrebu da naše poljoprivrednike, maslinare i vlasnike uljara malo educiramo, odnosno da proširimo njihove vidike po pitanju zbrinjavanja poljoprivredne biomase. Poljoprivredna biomasa se može valorizirati u kontekstu kružnog gospodarstva, a to je jedna od ključnih tema zajedničke poljoprivredne politike Europske unije koja će imati istaknuto mjesto i u predstojećim natječajima.Ovim projektom smo htjeli poljoprivrednicima dati nekakve osnovne alate da se pripreme na tu zelenu tranziciju i kružnu bioekonomiju.
Gospodarenje biootpadom i zero waste strategija
U sklopu projekta organiziran je studijski posjet krčkom komunalnom poduzeću Ponikve eko otok Krk gdje su maslinari imali priliku upoznati model gospodarenja biootpadom iz maslinarstva te model provedbe Zero-waste strategije na razini cijelog otoka. Ivan Jurešić, pomoćnik direktora prezentirao je posjetiteljima gospodarenje otpadom na Krku s naglaskom na kompostiranje i obradu komine masline. Samo kompostiranje i skupljanje biootpada je zapravo jedan sastavni dio ukupnog cjelovitog sustava gospodarenja otpadom. Mi na Krku još od 2005. godine provodimo taj sustav, a radi se o sustavu zbrinjavanja ukupnog komunalnog otpada koji se stvora na otoku Krku. Osim papira, plastike, stakla i metala, odvojeno se prikuplja i biootpad. Jedan od razloga za to je cilj koji je nama nametnut, da prikupljamo odvojeno više od 50% ukupnog otpada, ne može biti postignut ako odvojeno ne prikupljamo i biootpad. Mi smo se u samom početku odlučili za investiranje u odvojeno prikupljanje biootpada, u smeđe kante i u izgradnju same kompostane. Statistika govori kako u ukupnom kućnom otpadu koji jedna obitelj stvara. 35 – 40 % je biorazgradivi otpad.
Nakon prerade ostaju velike količine komine koju treba zbrinuti
Na Krku se uzgaja dvjestotinjak tisuća maslina, a godišnji urod varira. Komina koja ostaje nakon prerade prikuplja se i odvozi na preradu. Miljenko Parčić, voditelj krčke uljare govori nam kako su dosad preradili oko 600 tona maslina, a do kraja prerade brojka će se popeti do oko 700 tona. Ako je 10-15% ulja, onda je sve ostalo komina. Za zbrinjavanje komine imamo tri kontejnerai kako se oni napune, komunalno poduzeće ih prazni. Suradnja je odlična. Da je drugačije, bilo bi nemoguće zbrinjavanje jer na otoku nema dovoljno prostora.
Na Krku se kompostira sva komina
Krk je s preradom komine započeo 2010. godine. Danas surađuju sa svim uljarama na Krku. Dejan Kosić, tehnički direktor Ponikve eko otok Krk ističe kako na početku nije bilo lako jer su nedostajali primjeri dobre prakse. Istraživao sam na internetu i uspio pronaći osobu koja se time bavi, iako se radilo o malim količinama. To je bio jedan agronom Davorin Pamić iz Šibenika. On je na testnim primjerima radio s islandskim smeđim algama. Rado nam je to došao izprezentirati i pokazati. Tad smo krenuli s cijelom tom pričom i digli na jednu veću razinu. Počeli smo kompostirati svu kominu s otoka. Pošto je ova godina dobra što se tiče uroda, mislim da bi mogli doći do rekordnih dvadeset tisuća tona komine.
Finalni proizvod je visoko kvalitetno organsko gnojivo koje se prodaje po simboličnoj cijeni kako bi se pokrili troškovi obrade. Kosić nam je pokazao bazene u kojima se nalazi ovogodišnja komina. Maksimalna dubina bazena, da bi se komina mogla dobro iskompostirati je 50 – 60 centimetara. Tretira se sa smeđim islandskim algama i dvaput godišnje prevrće kako bi se ubrzao proces. Finalni proizvod je po kakvoći u rangu stajskog gnojiva.
Model zbrinjavanja ostataka prerade može se primijeniti i na ostale maslinarske krajeve. Kako bi vidjeli kako cijeli sustav funkcionira, na Krk su stigli članovi LAG-ova, partnera na projektu te maslinari s njihovih područja. Ovim i ostalim studijskim putovanjima koja su u najavi sudionici će imati priliku upoznati inovativne prakse u gospodarenju biomasom iz maslinarstva, vinogradarstva te drugih poljoprivrednih sektora; upoznati koncept zero waste pristupa u strateškom planiranju teritorijalnog razvoja; upoznati praktične aspekte zelene tranzicije inovativnih uljara te upoznati organizirane modele lokalne samouprave za održivo zbrinjavanje otpada i poljoprivredne biomase.
Alen Štucin, maslinar iz Labina, vlasnik je mini uljare koju koristi za potrebe prerade svojih maslina. Ističe kako je uljaru tek nabavio te će se s problemom zbrinjavanja komine prvi puta susresti. Danas smo dobili jedan konkretan odgovor iz prakse, o samom zbrinjavanju i kompostiranju komine. U budućnosti ću se truditi da pređem i na odvajanje koštice koju ću koristit za potrebe grijanja. Načina za zbrinjavanje ima, tako da ćemo riješiti problem gnojenja. Vraćamo u maslinik ono što smo iz njega iznesli kroz berbu. Kroz kompostiranje kominu vraćamo natrag, a nusproizvod će biti još koštica u određenom vremenskom periodu kad steknem tehničku mogućnosti da to odradim, istaknuo je Štucin
