Edukacija i stalno usavršavanje preduvjet je za uspješnan razvoj svakog posla. Isto je tako i u maslinarstvu. Tečajevi i radionice, posebice kad je u pitanju rezidba, svake godine privlače sve više polaznika.
Tradicija maslinarstva duboko je urezana u Istrijane, ali moderno maslinarstvo, podizanje kvalitete maslinovog ulja i praćenje svjetskih trendova stiglo je s učenjem. Na tom su putu razvoja, od nekad malih do danas velikih maslinara, veliku važnost odigrale radionice i tečajevi koje su organizirali županija i razne udruge.
S godinama, sve veću popularnost ima i edukacija rezidbe maslina koju u sklopu projekta Slowfood organizira vodnjanska udruga Istarsko u suradnji s lokalnim agronomima.Ivica Lađarević i Edi Pastrovicchio krenuli su s s tečajem rezidbe masline u organizaciji udruge Istarsko 2015. godine. U početku su polaznici bili istarski maslinari, a danas se interes proširio i preko Učke. Ove su godine na tečaj stigli maslinari iz Slovenije, Dalmacije, ali i hobisti iz cijele Hrvatske koji negdje uz more imaju pokoju maslinu.
Iako su maslinari koji imaju veće nasade već krenuli u rezidbu, vlasnicima manjih maslinika, rezidba se još uvijek ne preporuča.
Prije 1.travnja ne bi trebalo krenuti s rezidbom masline
Agronom Ivica Lađarević ističe kako ljudi prerano kreću s rezidbom. Na tečaju naglašavamo da oni koji imaju sto, dvijesto, tristo maslina, koliko se orezati u tjedan dana, prije 1. 4. ne trebaju ni početi s rezidbom. Ako idemo prerano u rezidbu, maslinu prerano budimo. Tu su mogućnosti nekakvih mrazeva i nižih temperatura. Zatim, ne znamo koje su grane u optimalnoj kondiciji tako da nam je onda to otežano. U biti, režemo naslijepo. Ako je rezidba odrađena kad je maslina već u cvatnji ili kad već započne punjenje cvijetnih resa, tu je već velik trošak hranjiva koje sama maslina uzela. Ako maslinari imaju puno maslina i primorani su na raniju rezidbu kako bi pravovremeno sve masline bile orezane, tada rezidba treba biti organizirana tako da se najprije ide u deblje rezove gdje se koristi pila. A onda se kasnije sa škarama rade promjene.
Dobro orezana maslina
Dobro orezana maslina znači da je balans između drvne i lisne mase uvijek u smjeru lisne mase. – pojašnjava nam Lađarević. Najčešća je greška da se skida jako puno tankih, mladih grančica koje ustvari nose plod, a da se ostavlja debele, skeletne grane. Nama debele grane služe isključivo kao skelet koji nosi te mlade grančice koje nam donose prinos. Druga stvar je da jednostavno u svim dijelovima krošnje dolazi jednaka količina sunca, a samim time se balansira i zrioba. Zbog osunčanosti i zbog smanjenja relativne vlage zraka imamo i manje potrebe za zaštitom kao takvom. A sinkronizirana zrioba je temelj kvalitetnog i vrhunskog ulja koje mi u Istri proizvodimo.
Polaznici većinom imaju iskustva u rezidbi, ali na edukacije dolaze kako bi svoje znanje nadogradili i proširili.
Milorad Dragaš iz Valbandona priča nam kako je na tečaj došao kako bi sam orezao svoje masline jer je postao problem pronaći kvalitetnu radnu snagu. Ističe kako je znanje prije dolaska bilo slabo, ali završetkom tečaja puno je jasnije kako oblikovati masline. Dominik Delić iz Rijeke kako se na tečaju shvati da je dosadašnje znanje izmiješano i kako tečaj ustvari objedinjuje i posloži sve te dijelove. Od same rezidbe mladih, srednjih pa do najstarijih malsina koje treba oblikovati.
Maslinari iz drugih dijelova Hrvatske otvoreni za nova znanja i iskustva
Među polaznicima puno je hobista, ali i maslinara iz drugih dijelova Hrvatske. S Hvara je stigao Toma Makjanić kako bi naučio nešto novo što će koristiti u svom daljnjem razvoju u maslinarstvu. Uzgojni oblik polikonične vaze kod nas nije toliko zastupljen, ali smatram da je kao i ostali oblici sigurno prihvatljiva kod određenih sorti i pozicija. Treba biti otvoren za nova znanja i nova iskustva. Mislim da je polikonična vaza kao uzgojni oblik za ovo podneblje gdje ima malo više vlage jako zgodna. Olakšava i ubrzava rezidbu, urodi su konstantni i manje je bolesti. Mislim da je dosta dobra i da bi trebalo potencirati i naučiti što više ljudi o njoj. I onda se prilagodit svojim uvjetima uzgoja, odgovara li im ili ne.
Dražen Horvat stigao je s Cresa gdje se masline režu na jedan tradicionalan način. Mislim da je potrebno uvesti neke promjene kod nas i zato sam došao da vidim kako to rade ljudi koji se time bave još ozbiljno nego mi mi na Cresu. Govori kako obrađuju između 800 i 1100 maslina. Mislim da je stalna edukacija jako važna jer se sami proizvodni i uzgojni oblici mijenjaju. Način proizvodnje se mijenja. Istina, na našim terenima je problem ta polikonična vaza, odnosno vratiti stara stabla u tu formu. Ali ako to donosi bolje rezultate, zašto ne.
Makjanić ističe kako misli da su Hvar i Dalmacija na dobrom putu kad je maslinarstvo u pitanju. Dosta se radi na kvaliteti ulja, posebice u posljednje dvije godine. Prošle smo godine na natjecanju u New Yorku postigli jako dobre rezultate. Ove se godine opet skupila ekipa i šaljemo veliki broj uzoraka. Podižu se novi nasadi, čiste se stari i idemo naprijed. Sve manje ljudi drži masline u moru do prerade, tako da se podiže kvaliteta dalmatinskog maslinovog ulja.
Na kraju edukacije, polaznici većinom dijele pozitivna iskustva. Zajedno, sa svojim sugestijama i sami rade na njezinom poboljšanju i usavršavanju.
