Tko ima, a tko nema rogove? Čiji su rogovi skriveni, a kome neće nikada narasti? Zašto se kravama ukljanjaju rogovi, saznajte u prilogu.
Lijepi rogovi, na prije svega istarskom govedu, ponos su svakog vlasnika. Taj dio tijela koji primarno služi za obranu simbolizira i ljepotu. Suzana Kukić govori kako su rogovi kruna istarskog goveda: Krava svojim rogovima pokazuje dostojanstvo i veličinu. Imamo ih različitih oblika, ali karakteristika je istarskog goveda da imaju rogove u obliku lire raspona do metar i pol. – pojašnjava Suzana.
Emil Rojnć objašnjava nam kako istarsko govedo mora imati simetrične rogove. Vol ima veće rogove, oko metar, metar i dvadeset širine, dok su kod krava malo uži, dužine oko 70, 80 centimetara. – govori nam Emil.
Netko bi rekao da rogovi istarskom govedu smetaju, no nije baš tako.
Suzana Kukić priča kako u prijašnjim vremenima, kad je istarsko govedo služilo za rad u vinogradu, šumi i za oranje i kad su bili u paru, na rogove su se stavljale mjedene loptice da se govedo zaštiti od uboda. Sada su one slobodne na paši i opasnosti uvijek ima, ali prirodno je da postoji hijerarhija. Tko ima jače rogove, tko je veći i snažniji, taj je obično vođa i oni to poštuju. Nema neke borbe. Mogu se malo pogurat, ali ne krvno da se ozljede. – kaže nam Suzana.
Emil Rojnić također govori kako su nekad više smetali dok se oralo vinograd, ali vol se toliko prilagodi da miče glavu i rogove od trsa.
Rogovi imaju svoju cijenu, a ponekad su skuplji od mesa. Emil nam priča kako je nekoliko puta prodao rogove. Većinom u Kopar i Italiju. Zna se dobit od 700 pa čak do tisuću Eura. Velika je potražnja za rogovima od vola, samo nažalost volova nema.
Rogovski ponos spašavaju rogi našeg istarskog goveda. Ostala goveda će bez rogova proizvoditi mlijeko, a ne tjerati modu i ljepotu. Funkcionalnost je nadjačala estetiku.
Posjetili smo Silvana Orbanića u Kašćerganima. Pojašnjava nam kakva je situacija s muznim kravama koje se drže u štali. Uvijek postoji mogućnost povrede. Uzgojem se bavim od 1995. godine i u samom početku se znalo dogoditi da među kravama bude neka s rogovima. Kad se dogodi da je jedna ili dvije ili pak sve s rogovima u štali, to je svakodnevno krvi, ogrebotina.. Krava postane šefica i maltretira ostale. U uzgoju za proizvodnju mlijeka, kako bi životinje bile što mirnije i kako se ne bi međusobno povrijedile, najbolje je kod teladi skinuti rogove. – pojašnjava nam Silvano.
Nekoliko je načina. Ja preferiram i nekako sam od početka počeo sa skidanjem s termokauterom. Vrućim ugrijanim željezom izazove se opeklina koja spali korijen roga i sam mali rog dok je u toj početnoj fazi rasta. Tele nakon skidanja rogova odmah siše, kao da se nikad ništa nije dogodilo. Na kraju kad odraste krava je bez rogova mirna krava. – priča nam Silvano Orbanić.
Europa bi vrlo brzo mogla postati zona skrivenih rogova. Tome su prilagođeni uvjeti držanja i euro-legislativa. Silvano Orbanić pojašnjava kako je zbog dobrobiti životinja zakonski već predviđeno da se grade sve nove štale sa slobodnim kravama.
Rog će vječno ostati glazbeni instrument, muzejski uzorak ili suvenir, a još se drži kao logo većine europskih pošta. Ponosno ga nosi istarsko i još neka goveda. Do kada?!
