Među nekoliko plivača na pulskoj Ambreli, prošli su tjedan zaplivale i četiri glavate želve. Radi se o morskim kornjačama koje su puštene natrag u more nakon rehabilitacije u pulskom akvariju.
Morske kornjače prepoznate su kao jedna od najugroženijih skupina na svijetu, a sve su uvrštene na IUCN-ov crveni popis. Glavata želva, naša najčešća morska kornjača nalazi se na listi osjetljivih.
Karin Gobić iz Aquariuma Pula ističe kako zadnja istraživanja pokazuju kako se populacija glavatih želvi u Mediteranu povećala. Glavate želve prisutne su u cijelom svijetu, radi se o različitim subpopulacijama. Naša je mediteranska. IUCN je 2018. promovirao tu našu iz ugrožene u osjetljivu. To znači da se brojnost s nekoliko desetaka tisuća jedinki u Mediteranu povećala na desetak tisuća jedinki u Jadranu, što znači da ih u Mediteranu ima puno više. – pojašnjava nam Karin.
Kroz Centrar za oporavak morskih kornjača prošlo ih je gotovo dvijesto koje su rehabilitirane i vraćene natrag u more. U pulskom akvariju o njima se brinu već dvadeset godina.
Cilj Centra za oporavak morskih kornjača je sve ozlijeđene ili bolesne glavate želve koje dođu u Centar oporaviti i vratiti u prvobitno stanje. Mi se u Centru uvijek trudimo da se ophodimo s divljim životinjama onako kako bi one trebale živjeti u divljini. Trudimo se zapravo minimizirati taj utjecaj čovjeka, odnosno njegovo djelovanje ovdje u Centru. Da se u ponašanju kornjača, kad se one vrate natrag u more ništa ne promijeni. – pojašnjava nam Žana Moslavac iz pulskog akvarija.
Do ozljeda dolazi u kontaktu s ljudima. Zna se dogoditi da se zapletu u ribarske mreže, zadobiju ozljede od udarca plovila, od propelera motora, ali i petljanja u razni plastični otpad koji predstavlja sve veći problem. Glavate želve provode zimske mjesece usporenog metabolizma u stanju hibernacije te samo povremeno izranjaju po zrak. Kornjače koje u ovakvom stanju završe u koći vrlo su osjetljive, pa njihovo vraćanje natrag u more može dovesti do utapanja. Oporavit će se ako ukoliko ih ribari zadrže na palubi neko vrijeme te ih puste nakon što postanu aktivne.
Žana nam pojašnjava kako ih u moru najčešće nalaze turisti, ribari i slučajni prolaznici. Oni kontaktiraju 112 i zatim se kontaktira Aquarium Pula. Nakon što kornjača dođe u Centar i nakon svih analiza i pregleda, kornjači se prepisuje terapija. Oporavak otprilike traje šest mjeseci, a kornjača se u tom periodu konstantno poregledava i hrani. Po potrebi se daje terapija s kojom se prestaje kad se stanje popravi.
A kad se kornjača oporavi, pušta se natrag u more. Na taj se dan građani okupljaju pred akvarijem kako bi saznali što više informacija o ovim gmazovima.
Karin Gobić ističe kako se manifestacija puštanja morskih kornjača u more održava od početka rada Centra za opravak morskih kornjača. To je već dvadeset godina. Uvijek je to u kasno proljeće ili u ranu jesen kako bi se izbjegle velike zime i turistička sezona.
Natrag u divljinu ovaj su put otišle četiri glavate želve; Špela, Maximus, Free Wings i Opat. Prije povratka u more, glavate želve se označavaju posebnim markicama u slučaju ponovnog pronalaska.
Ovaj put su označene tri od četiri glavate želve. Free wings nije označen jer ima manje od 30 centimetara duljinu oklopa. Ostale su označene metalnom markicom koja se postavlja na obje prednje peraje kako bi bili sigurni da će bar jedna ostati. To su brojčane markice pomoću kojih se može vidjeti u slučaju da ih ulove ribari ili se nešto dogodi imaju povijest. Ponekad se prilikom puštanja u more u suradnji s određenim institucijama radi markiranje sa satelitskim odašiljačima, ali to je najčešće u obliku nekog projekta, sa znanstvenicima koji onda i prate migracije te kornjače. – pojašnjava nam Karin Gobić.
Brojnost glavatih želvi se posljednjih godina povećala što je dokaz i pulskome akvariju za dobro obavljen posao. A kako bi i vi pomogli u zaštiti i očuvanju ovih gmazova, ukoliko primjetite ozljeđene kornjače možete nazvati 112. Da je ona ozljeđena znat ćete po tome ako se nalazi na obali, ili pluta i ne reagira na vašu prisutnost.
