Kada je u pitanju izlov ribe u Tarskoj vali, mišljenja su podijeljena. Dok se jedni protive ovakvoj vrsti ribolova, drugi se nadaju dozvoli za ponovno zatvaranje i povlačenje mreža.
Devedesete ostvaren rekordan ulov cipli
Ivan Radin iz Tara prisjeća se kako je nekad bilo. Nekad se to radilo mjesec dana. Bilo je uključeno oko sto ljudi i sve smo povlačili ručno. Prvi smo dan radili 24 sata bez prestanka. Bilo je važno prijeći rijeku Mirnu prvi dan, a danas se to odradi u dva, tri sata. Najviše je bilo cipli. Sjećam se rekorda devedesete kada je bilo devet vagona te sedamdeset i prve kada je bilo sedam vagona.. Kasnije je bilo četiri do pet vagona svake godine. – pojašnjava nam Radin.
Posljednji komercijalni izlov ribe mrežama potegačama održao se u Tarskoj vali 2013. godine. Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, zabranjen je ovakav način ribolova.
Robert Momić iz Ribarske zadruge Istra ističe kako se uz pomoć Ministarstva poljoprivrede radi na tome kako bi se dobilo izuzeće odnosno derogaciju za izlov Tarske vale. Ovakav izlov u znanstveno istraživačke svrhe jedan je od elemenata s kojim će se ići prema Europskoj uniji kako bi se u budućnosti omogućio izlov.
Izlov u Tarskoj vali jedna od temeljnih aktivnosti prve hrvatske ribarske zadruge
Zatvaranje Tarske vale pod nadzorom splitskog Instituta trajalo je sedam dana. Momić podsjeća kako su se nekad, osim Tarske vale, na isti način mrežama zatvarali i Limski kanala te uvala Peškera u Poreču. Ističe kako je na tom području osnovana prva ribarska zadruga u Hrvatskoj, a izlov u Tarskoj vali jedna je od temeljnih aktivnosti na kojima je zasnovana.
Tradicija duga više od 900 godina
Ušće rijeke Mirne stanište je velikog broja komercijalnih vrsta riba, a tradicionalni izlov obavljao se jednom ili dvaput godišnje više od 900 godina. Ove godine, kao i posljednjih nekoliko, odrađen je u znanstveno-istraživačke svrhe.
Jakov Dulčić iz splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo ističe kako Institut vrši istraživanje koje je vezano uz nekoliko stvari. Prvo je vezano uz pokušaj i želju da se za ovaj tip ribolovnog alata napravi derogacija što se tiče Europske unije i da se ovaj tip ribolova održi. Osim načina izlova, Institut zanima koliki je učinak takvog tipa ribolova na riblje populacije.
Jedan od ciljeva je utvrditi trenutni sastav lovine s osvrtom na tradicionalni način ribolova u Tarskoj vali te koliko su uznapredovali procesi meridionalizacije i tropikalizacije u Jadranskom moru.
Pojava strijelke kao biološka senzacija
Dulčić ističe kako je sve više tropskih elemenata u jadranskoj ihtiofauni. U ovom trenutku je najčešća vrsta strijelka skakuša koja je proširila svoj areal i dospjela u sjeverni Jadran i nalazi se po prvi puta na ovako niskim temperaturama. Pojava ove vrste u ovim prostorima je ustvari jedna biološka senzacija. Ta stalna nazočnost u lovinama na neki način remeti strukturu ulova ovim tipom ribolova.
Strijelke za pulski akvarij
Kako bi građane educirali o pojavi i utjecaju strijelke skakuše, po nekoliko su živih primjeraka stigli iz pulskog akvarija. Direktorica pulskog akvarija, Milena Mičić govori nam kako je ovo bila odlična prilika za prikupljanje jedinki koje će biti izložene u pulskom akvariju. Dodaje kako su ih već imali u akvariju, međutim nisu opstale jer u početku nisu znali kako postupati s njima.
Prema prvim, neslužbenim podacima, u lovini je zabilježeno preko 60% strijelke skakuše, oko 30% cipla te 10% ostale ribe. Detaljna analiza biti će prikazana u izvješću za potrebe Ministarstva poljoprivrede. Iz splitskog instituta potvrđuju kako ovaj način ribolova nije problematičan i kako bi se trebao nastaviti na području Tarske vale.
Iako je planirano da će se jedan dio lovine pustiti natrag u more, kako ističu, zbog velike nazočnosti strijelke skakuše nije pušten jer bi se time narušio uzorak glavne ciljane vrste. Jedan dio ulova otišao je na daljnju analizu u Split, a manji dio koji je ostao u Istri je doniran. Iz Ribarske se zadruge nadaju kako će se ostvariti nastavak tradicionalnog izlova Tarske vale jer je taj izlov, uz povećan izlov muzgavaca jedna od temeljnih aktivnosti na kojima je zadruga osnovana.
