Povodom Svjetskog dana zaštite divljih životinja u pulskom su akvariju predstavljene njihove konzervacijske aktivnosti.
Pulski akvarij jedinstven je po mnogočemu. Smješten u staroj utvrdi Verudela, skriva više od 100 bazena i terarija u kojima se nalazi više od 250 vrsta živih organizama. Od samog početka zauzeli su ulogu edukatora, ali i čuvara mora i podmorja.
Direktorica Aquariuma Pula, Milena Mičić ističe kako uloga akvarija nije samo edukacija koja se pokazuje u samim izložbama i postavima u akvariju. Jako je važna uloga konzervacija vrsta.
Žarko Jaković iz pulskog akvarija započinje priču s morskim kornjačama. Od njih je sve krenulo. S njima imamo jako puno iskustva i jako puno uspjeha. Ali zadnjih smo se godina probali okrenuti i drugim ugroženim organizmima. Sada se bavimo periskama koje su kritično ugrožene, a bavimo se i zaštitom hrskavičnjača. Nedavno smo se pridružili i ostalim europskim akvarijima u projektu koji se bavi zaštitom koraljnih grebena kroz uzgoj koralja unutar samih akvarija.
Klimatske promjene i ljudska prisutnost razlog su smanjenja populacija divljih životinja. Obilježavanjem Svjetskog dana zaštite divljih životinja nastavlja se rad na zaštiti i očuvanju prirodnog bogatstva jadranskog ekosustava i edukaciji javnosti o stanju u njemu.
Janković ističe kako je četvrtina živućih vrsta na zemlji danas ugrožena. Pošto je sustav na zemlji u jednoj ravnoteži, jem jedna vrsta nestane to utječe i na druge vrste. A naposlijetku to utječe i na nas, ljude jer smo nepovratsno povezani sa zemljom i svaka promjena u eko sustavu utječe i na nas.
Morske kornjače prepoznate su kao jedna od najugroženijih skupina na svijetu, a sve su uvrštene na IUCN-ov crveni popis. Glavata želva, naša najčešća morska kornjača nalazi se na listi osjetljivih.
Žana Moslavac uvodi nas u priču o Centru za oporavak morskih kornjača. Centar za oporavak morskih kornjača djeluje službeno u Aquariumu Pula od 2006. godine. Mada se s konzervacijskim aktivnostima, među kojima su bili i određeni slučajevi morskih kornjača bavilo i od 2000. godine. Iskustvo je dugo i već je uspostavljena mreža suradnika. Ističe Žana i dodaje kako je jako važan i sustav dojave.
Ozlijeđene morske kornjače dolaze u pulski akvarij na pregled. Ovisno o stanju, kornjača ostaje neko vrijeme u Centru. Tu prima terapiju i kad za to dođe vrijeme, vraća se natrag u divljinu. Mi se trudimo uspostavljati s njima što manje kontakta, ali s druge strane da se ovdje osjećaju ugodno. – pojašnjava nam Žana.
Brojnost Glavatih želvi se posljednjih godina povećala što je dokaz i pulskome akvariju za dobro obavljen posao. Priču o puštanju glavatih želvi natrag u more možete pogledati OVDJE.
Pulski akvarij uključen je i u borbu za opstanak periski. Nakon pojave parazita Haplosporidium pinae naš je najveći školjkaš u opasnosti od izumiranja. Prvi pomor zabilježen je 2016. godine na istočnoj obali Španjolske i od tad se širi cijelim mediteranom.
Aleksandra Bel Dajković bavi se periskama otkad su stigle u pulski akvarij. Na početku nam se to činilo skoro nemoguća misija. No međutim, imali smo dosta veliki broj Plemenitih periski u našem pogonu. Tada ih je bilo tristotinjak. Međutim dobili smo i analize, znači potvrdu jesu li su one zdrave ili nisu. Veliki broj njih je već u svibnju bio pozitivan na parazit Haplosporidium pinae. Ostalo je njih 25, s time da imamo pet posebnih, koje su kompletno zdrave. S njima se nastavlja raditi intenzivnije. U kontaktu smo s drugim stručnjacima i znanstvenicima koji su voljni pomoći tako da nismo sami i možemo malo lakše to svi zajedno obaviti.
Početkom ljeta postavljeni su kolektori duž cijele obale ne bi li se prikupile ličinke Plemenitih periski. Ti kolektori su se počeli otvarati, a sretne su vijesti stigle iz Omiša i Rovinja gdje su pronađene mlade ličinke. Trenutno je u zatvorenom pogonu u Akvariju 10 ličinki Plemenitih periski. Jedna je stigla iz Omiša, a devet iz Rovinja. Priču o borbi za opstanak plemenitih periski možete pogledati OVDJE.
Aquarium Pula bavi se i zaštitom hrskavičnjača. Nekontrolirani ribolov uzrok je smanjenja njihove populacije. Matea Stankić pojašnjava nam kako u hrskavičnjače spadaju raže i morski psi. Oni su ugroženi jer imaju mali broj potomaka.
U pulskom akvariju početkom godine izvalio se Srećko, prva raža kamenica rođena pod ljudskom skrbi u Hrvatskoj. Njima treba dosta dugo da se izvale iz jajeta. Kod raža je to četiri do pet mjeseci, dok kod morskih mačaka je to devet mjeseci. Cijeli proces da bi dobili novu juvenilnu jedinku je dosta spor. – pojašnjava nam Matea i pokazuje malu ražu staru pet dana. Kad se ona izvali najprije joj izmjerimo raspon krila i dužinu tijela kako bi mogli pratiti njezin rast i razvoj.
Posljednja točka do koje dolazimo u današnjem obilasku akvarija su koralji. Nakon 35 godina rada na koraljima u Americi, pulskom se timu priključio Veljko Kostanjšek. U pulskom akvariju Veljko će raditi na razmnožavanju i održavanju koralja. Relativno sam nov što se tiče jadranskih koralja, ali već smo uzeli primjerke . Stavili smo ih u poseban bazen da ih razmnožavamo. Mijenat ćemo temperaturu, rasvjetu.. Da vidimo kako se ponašaju. – pojašnjava nam Veljko.
Zaštita prirode i divljih vrsta glavni je cilj pulskog akvarija. Na tom putu educiraju javnost baveći se pritom najugroženijim morskim vrstama.
