Europska komisija je u Službenom listu Europske unije od 21. studenog 2022. godine objavila da je Meso istarskog goveda-boškarina / Meso istrskega goveda-boškarina dobilo europsku zaštićenu oznaku izvornosti, a Samoborska češnjovka / Samoborska češnofka europsku zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla. Time Hrvatska ima čak 37 poljoprivredno-prehrambenih proizvoda upisanih u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla te zaštićena na području cijele Europske unije, a nalazi se na visokom sedmom mjestu među državama članicama.
Meso istarskog goveda-boškarina
EU znak zaštićene oznake izvornosti odnosno zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla koji se nalazi na ambalaži, potrošaču jamči kupnju autentičnog proizvoda. Postupak zaštite naziva Meso istarskog goveda-boškarina / Meso istrskega goveda-boškarina započeo je u kolovozu 2019. godine, a radi se o zajedničkoj zaštiti naziva proizvoda hrvatskih i slovenskih proizvođača odnosno Saveza uzgajivača istarskog goveda i Kmetijske zadruge Agraria Koper, koji su nadležnim Ministarstvima podnijeli zajednički zahtjev za zaštitu oznake izvornosti za naziv Meso istarskog goveda-boškarina / Meso istrskega goveda-boškarina. Riječ je o svježem mesu podvrgnutom kontroliranom postupku zrenja u trajanju od najmanje 15 dana, dobiveno od goveda izvorne pasmine istarsko govedo. Meso istarskog goveda – boškarina / Meso istrskega goveda – boškarina je svijetloružičaste do tamnocrvene boje, umjereno prožeto intramuskularnim masnim tkivom, aromatično, ugodnog mirisa, punog karakterističnog okusa govedine, meko i sočno te kao takvo pogodno za pripremu različitih mesnih jela.
Proizvodi se na području istarskog poluotoka, kvarnerskog otočja, na Krasu, Čičariji i na Podgrajskom podolju s južnim padinama Brkina. Govedo je u nekadašnjim istarskim seoskim domaćinstvima služilo prvenstveno kao radna stoka, a kako bi izdržao teške uvjete rada s vremenom je razvilo snažnu genetsku konstituciju te se prilagodilo klimi i vegetaciji uzgojnog područja te skromnom načinu hranidbe. Upravo zbog ovakvog načina uzgoja i hranidbe, mnogi su vlasnici svoja grla nazivali „Boškarin“, budući da riječ „boška“ označava naziv za šumu ili visoku makiju. Specifikaciju proizvoda Meso istarskog goveda – boškarina / Meso istrskega goveda – boškarina možete pogledati ovdje.
Nakon Istarskog pršuta, Istarskog ekstra djevičanskog maslinovog ulja, Oznakom izvornosti na razini EU uspjeli smo zaštiti i Meso istarskog goveda – našeg boškarina! Na današnji dan je Europska komisija upisala Meso istarskog goveda – boškarina u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla na razini EU, kazao je istarski župan Boris Miletić na današnjoj konferenciji za novinare, kojoj su prisustvovali i direktor Agencije za ruralni razvoj Istre – AZRRI d.o.o. Igor Merlić, predsjednik Saveza uzgajivača istarskog goveda Aldo Štifanić i voditelj Centra za razvoj ruralnog poduzetništva Edmondo Šuran.
Na području Istre prije dvadeset godina samo sto grla
Oznakom izvornosti dobivamo na prepoznatljivosti istarskog goveda na tržištu; doprinosimo suzbijanju crnog tržišta mesa istarskog goveda, koji nažalost postoji; doprinosimo brendiranju naše autohtone pasmine, te stječemo bolji plasman i lakšu prodaju na velikom tržištu EU-a te stabilizaciju cijena. Boškarin je jedan od simbola naše Istre, a kroz povijest imao je jednu sasvim drugačiju ulogu, koja se prvenstveno odnosila na teške poslove kako u poljoprivredi, tako u transportu. Modernizacijom poljoprivrede, uvođenjem strojeva i mehanizacijom, ovoj našoj pasmini je prijetilo izumiranje. Došlo je do toga, da je na području naše županije bilo svega stotinu grla. Bilo je potrebno više od 20 godina za obnavljanje broja grla tradicionalnog istarskog goveda, a on se danas uzgaja u gastronomske svrhe zahvaljujući Istarskoj županiji, koja je pokrenula nekoliko programa za zaštitu uzgoja boškarina zajedno s Agencijom za ruralni razvoj Istre, rekao je župan dodajući da se time dodatno doprinijelo i atraktivnosti gastronomske ponude jer je Istra, osim po prirodnim ljepotama, suncu i moru, te bogatoj kulturnoj baštini, nadaleko poznata i po gastronomiji. Naime, upravo je ova potonja na drugome mjestu kao motiv odabira destinacije Istre za dolazak velikoj broja turista.
Danas je meso istarskog goveda prepoznato u cijeloj Istri, ali i šire, a Oznakom izvornosti dobivamo na njegovoj dodatnoj zaštiti. Podsjetit ću i da je Europska komisija dodijelila priznanje „Best practice“ Agenciji za ruralni razvoj Istre za projekt očuvanja i valorizacije ugroženih autohtonih pasmina na nivou Europske unije, zaključio je župan Miletić uputivši zahvale svima koji su sudjelovali u procesu dobivanje Oznake.
Direktor Azrrija, Igor Merlić se osvrnuo na sam postupak zaštite: Proteklih smo se godina namučili u zahtjevnom procesu, koji je trajao od 2015. Na samome početku smo se odlučili ići zajedno sa slovenskim partnerom – Kmetijskom zadrugom Agraria Koper, da spriječimo određene probleme koji su se dogodili prilikom certifikacije Istarskog pršuta. S obzirom da istarsko govedo obitava i u slovenskoj Istri, odlučili smo ići zajedno što je odužilo proces, ali na kraju je sve realizirano i s današnjim danom je upisana Oznaka izvornosti, čime se neizmjerno ponosimo. Na ovom sjajnom rezultatu čestitam svima, a posebno našim uzgajivačima.
Merlić je kazao i da je, u suradnji s Istarskom županijom, započet sličan proces zaštite istarske koze pa je tako napravljena štala za istarske jarčeve. U godinu dana je osigurano dvostruko povećanje broja istarskih koza, ali one su i dalje ugrožene.
U ime Saveza uzgajivača istarskog goveda, obratio se predsjednik Aldo Štifanić, koji se zahvalio Županiji, AZRRI-ju, te nadležnom Ministarstvu poljoprivrede, koji je projekt i financijski podržao. Ponosan sam na to što smo napravili u posljednje 22-23 godine. Uzgoj ide u jako dobrom smjeru, povećava se broj grla i broj uzgajivača, a ova valorizacija će nam doprinijeti da lakše uzgajamo, rekao je Štifanić.
Samoborska češnjovka
Postupak zaštite naziva Samoborska češnjovka / Samoborska češnofka započeo je u svibnju 2020. godine, kada je Udruga „Samoborska češnofka“ Ministarstvu poljoprivrede podnijela zahtjev za zaštitu oznake zemljopisnog podrijetla za naziv Samoborska češnjovka / Samoborska češnofka.
Samoborska češnjovka / Samoborska češnofka je dimljena kobasica za kuhanje proizvedena od usitnjenog svinjskog, goveđeg i/ili junećeg mesa te masnog tkiva svinja uz dodatak uvarka od svježeg češnjaka i suhog bijelog vina. Jedna od posebnosti Samoborske češnjovke / Samoborske češnofke, koja ovisi o vještini majstora, je i špajlanje odnosno ručno povezivanje kobasica u par drvenim malim štapićem za što je potrebno puno iskustva.
Proizvodi se unutar administrativnih granica grada Samobora i okolnih naselja smještenih u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske, na istočnim obroncima Samoborskog gorja. Koliko je Samoborska češnjovka / Samoborska češnofka značajna za zemljopisno područje u kojem se proizvodi i koliki ugled uživa, u najvećoj mjeri svjedoči Festival Samoborske češnofke, koji održava grad Samobor u okviru proljetnog sajma već 10 godina. Specifikaciju proizvoda Samoborska češnjovka / Samoborska češnofka možete pogledati ovdje.
U Hrvatskoj 37 registriranih proizvoda zaštićenih oznakama izvornosti i zemljopisnog podrijetla
Republika Hrvatska sada ima 37 poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda čiji je naziv registriran u Europskoj uniji kao zaštićena oznaka izvornosti ili zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla. Uz sada registrirane nazive Meso istarskog goveda – boškarina / Meso istrskega goveda – boškarina i Samoborsku češnjovku / Samoborsku češnofku, registrirani su i nazivi proizvoda: Krčki pršut, Ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres, Neretvanska mandarina, Ogulinsko kiselo zelje / Ogulinski kiseli kupus, Baranjski kulen, Lički krumpir, Istarski pršut / Istrski pršut, Drniški pršut, Dalmatinski pršut, Poljički soparnik / Poljički zeljanik / Poljički uljenjak, Zagorski puran, Krčko maslinovo ulje, Korčulansko maslinovo ulje, Paška janjetina, Šoltansko maslinovo ulje, Varaždinsko zelje, Slavonski kulen / Slavonski kulin, Međimursko meso ‘z tiblice, Slavonski med, Lička janjetina, Istra, Paška sol, Zagorski mlinci, Paški sir, Bjelovarski kvargl, Brački varenik, Varaždinski klipič, Malostonska kamenica, Rudarska greblica, Dalmatinska pečenica, Dalmatinska panceta, Lički škripavac, Bračko maslinovo ulje, Zagorski bagremov med i Zagorski štrukli / Zagorski štruklji.
