Zakonom o Održivoj uporabi pesticida ne dopušta primjenu nekih sredstava za zaštitu u vrijeme cvatnje voća. Profesionalni korisnici morati će prije svakog tretiranja, ako se radi o pesticidu opasnom za pčele, obavijestiti Hrvatski pčelarski savez i lokalne povjerenike.

Kao i stotine, da ne kažemo tisuće zakona i uredbi, i ovaj je jasan i precizan, ali..

Pčelar Vinko dantinjana iz Kaldira ističe kako je to nemoguće provesti jer svaka voćka cvate u drugo vrijeme. Važno je samo da voćari tretiraju voćnjake uvečer. Svake godine se dogodi neko manje trovanje, ali to je još podnošljivo jer se pčela jako brzo razmnožava. Dnevno se izleže preko 2000 pčela po košnici tako da za 4,5 dana košnica opet dođe na svoje. Miro Bulić, pčelar iz Pule ističe kako na jugu nema velikih problema jer nema velikih vočnjaka kao u Kaldiru. Svake se godine dogodi da nastrada par košnica. Zakon je jasan, da se ne koriste pesticidi, ali kako obično ljudi vole malo više pošpricati i još se ne pridržavaju omjera.

Kako da bude vuk sit i koze na broju? Suradnjom voćara i pčelara jer jedni su potrebni drugima. U južnoj Istri nema velikih nasada voćnih vrsta pa ni monokultura osim maslina i pokojeg vinograda. Pčelari se na livadama a glavne medonosnice su bagrem, kadulja, koleš i druge divljakuše.

Puno činitelja utječe na pad proizvodnje meda, klimatske promjene su dominantne. Lanjska godina je bila slaba, za ovu su dobre najave.