U studenom prošle godine posjetili smo sjevernu Istru, točnije okolicu Oprtlja. I sami smo se uvjerili koje štete divljač radi tamošnjim poljoprivrednicima i mještanima. Divlje svinje dolaze u dvorišta, ruju po poljoprivrednim površinama, a jeleni i srne rade štete u maslinicima.
Problemi s divljači ne staju. Vegetacija se polako budi, a štete od divljači njima su svakodnevica. Ovdje ih na žalost, ima više nego stanovnika.
Situacija se nije promijenila
Mirjan Stornoga ističe kako se situacija nije promijenila. Divljač je i dalje prisutna te uništava usjeve i maslinike. Bespomoćni u borbi s divljači, krenuli su u prikupljanje potpisa za peticiju, odnosno apel za pomoć u borbi protiv divljači koja ugrožava sve mještane tog kraja. Dario Antonac, predsjednik Udruge proizvođača istarskog češnjaka ističe kako traže od institucija da se pokrenu i da im dođu u susret. Peticija je poslana na tridesetak adresa.
Tražimo od njih da divljač svede na biološki minimum, divlje svinje na prvom, jeleni na drugom mjestu. Uvijek su bili tu i živjeli s nama, ali ne u tom broju. U zadnjih desetak godina je to počelo, ali ne tako intenzivno kao zadnje dvije godine. – ističe Antonac.
Prikupljeno 1300 potpisa
Prikupljeno je oko tisuću tristo potpisa mještana i poljoprivrednika iz Općina i gradova Sjeverne Istre, a podrška je stigla i iz rovinjske udruge Agrorovinj. Antonac ističe da nije bilo osobe koja je rekla da nema štete i kako su svi voljni na neki način uskočiti u pomoć. Od Ministarstva smo mislili tražiti da izglasaju novi Zakon koji postoji u nekim zemljama. Odnosi se na to da ljudi koji su za to sposobni, da naprave dozvolu za držanje i nošenje oružja u svrhu čuvanja vlastitog posjeda. I nek se meso odstrijeljene divljači preda lovačkom društvu. Druga mogućnost je postavljanje zamki u koje se divljač može uhvatiti i premjestiti. Znamo tu kod nas na Ćićariji, na Učki tamo su hektari i hektari šuma. Zašto se tamo ne napravi jedan rezervat? I slobodno evo, lovni turizam može biti tamo. Tamo nikome neće smetati. – ističe Antonac.
Poljoprivrednici, kao ni mještani, ne mogu sami riješiti ovaj problem. Ključna će biti suradnja i potpora nadležnih institucija i cijelog društva.
Sve manje poljoprivrednih kultura koje se obrađuju, a štete su sve veće
Gracijano Prekalj iz Upravnog odjela za poljoprivredu, šumarstvo, lovstvo, ribarstvo i vodno gospodarstvo te predsjednik Lovačkog saveza Istarske županije ističe kako je jedan od načina na koji Županija provodi na svojem području Zakon o lovstvu je da donosi odluke kojima treba propisati mjere zbog zaštite od šteta divljači na poljoprivrednim kulturama koje obvezuju i poljoprivrednike i lovoovlaštenike. Te se mjere donose svake godine. Rješenje problema očekujemo od izmjena zakonskih propisa od Ministarstva poljoprivrede, Uprave za lovstvo, zbog činjenice da su štete u poljoprivredi i prometu na području cijele RH sve veće i veće. Na taj način želimo reagirati zajedno i s jedinicama lokalne samouprave i na izradi programa zaštite divljači kako bi zajedno došli do rješenja smanjenja broja divljači, odnosno šteta na poljoprivrednim kulturama. Činjenica je da je sve manje poljoprivrednih kultura koje se obrađuju, a da su štete sve veće.
Trenutno su rješenje repelenti i električni pastir koji je sve manja prepreka divljači koja ga vješto zaobilazi.
