Zbog velikog broja turista, svaki treći posjetitelj Hrvatskoj, još je lani bio u Istri. Turistička potrošnja bila je mnogo veća od poljoprivredne proizvodnje. Uvozilo se sve i sva, zanemarivala domaća proizvodnja jer nekako strano bijaše bolje. Sada se trend potpuno okrenuo u korist domaće poljoprivredne proizvodnje. Manje robe dolazi iz najrazvijenijih agrarnih zemalja Europe, a trgovci su uvidjeli da je naša njiva bliže od bjelosvjetske. Sada u vrijeme krize i smanjena uvoza bit će viška naše domaće robe. Vrag je kad nimaš, vrag i dva kad imaš previše.
U vinogradu obitelji Deklić već je obavljena prva zaštita. Dino Deklić nam govori kako troškovi polako stižu na naplatu, a prihoda i primanja trenutno nema. Već dva mjeseca roba ne izlazi na tržište. S obzirom na okolnosti do 1.lipnja ne možemo ništa očekivati. Pošto mi radimo Horecu samo restorane i hotele, očekujemo da ćemo barem ta tri mjeseca uspijeti plasirati nekih pedeset posto proizvodnje kako bi mogli primiti novu berbu.
Maslinari vrlo dobro znaju koliko se ekstra djevičanskog ulja prodalo doma u konobi, i blizu turističkih objekata. Potraje li ova kriza, lanjska će ulja na nova tržišta. Morat ćemo ga potrošiti ako bude maslinarima i prije svega domaćim kupcima odgovarala cijena, jer kakvoća je neupitna.
Prošle je godine odrađena prva berba zadruge Maslinari Istre i na tržište stiže prvo zajedničko maslinovo ulje KONFIN. Katja Gašparini, upraviteljica zadruge Maslinari Istre, ističe kako je za njih situacija teža pošto su tek krenuli s pozicioniranjem na tržištu. Mi smo krenuli s prvim ciljem plasmana i prezentacije u našoj zemlji, pokriti hotele i restorane. Tek nakon toga otvarati nova tržišta izvora i retaila. S obzirom na ovu situaciju, mislim da će trebat djelovati na više strana istovremeno. U ovom trenutku moramo ostati pozitivni. Sad je vrijeme da pokažemo koliko smo jedni drugima spremni pomoći. Očekujemo od trgovačkih lanaca prehrane te samih hotelijera i restorana da u ovom trenutku koriste domaće proizvode.
Agroturizam kao dopuna turističke ponude, ali i dodatna injekcije razvoju cijele Istre ima dugu tradiciju. Prije dvadeset godina krenula je priča agroturizma Ograde. Davorka Šajina prisjeća se kako je na početku bilo drugačije nego posljednjih godina. Kako je Internet napravio svoje, tako su se tržišta otvarala. Trendovi su se mijenjali i gosti su dolazili iz cijelog svijeta, ne samo iz Europe. Postigao se neki cilj koji je zamišljen. Ove godine stvar se bitno promijenila zbog koronavirusa. Krenulo je dobro, ali otkazane su sve rezervacije za ožujak i travanj, svibanj je na čekanju, a ne znamo što će biti od sezone. Trudimo se zadržati svakog gosta koji je kubirao smještaj, neki prebaciju za 2021. godinu. Mi nismo vezani samo za sezonu, imamo i životinje i poljoprivredu. Nadamo se da će nam barem vrijeme ove godine ići na ruku i da će se popraviti barem ovaj dio u poljoprivredi.
Istarski med koji je ove godine zaštićen na nacionalnoj razini također je bio dio ponude. Pčelari su nas uvijek podsjećali kako bi bilo korisno prodati doma taj najslađi proizvod. Sada je prilika jer usprkos svemu najavljuju slatku godinu.
Pčelar Miro Bulić napominje kako pčele i pčelari za sada ne trpe nikakve posljedice od koronavirusa. Mi smo odvojeni u prirodi sami za sebe tako da nema nikakvog kontakta i možemo nesmetano raditi s pčelama. Ovo je idealna prilika da se malo više pozabavimo s domaćom proizvodnjom, ne samo meda nego svih namirnica. Sad je prilika da se to realizira. Proizvodnja meda u Istri sasvim je dovoljna, imamo dosta pčelara i pčela da možemo podmiriti potrebe Istre. Ove godine neće biti turista tako da ćemo se vjerojatno morat obratit samo na domaće tržište. Vjerujem da u Istri i Hrvatskoj ima dovoljno košnica da možemo sami proizvesti med, a ne da uvozimo svakakvo smeće.
Glavnozaduženi za koronalnu krizu upozoravaju nas kako ništa nije kao prije. U Istri smo pogođeni u najvitalnije dijelove; poljoprivredu i turizam. Optimizma nikad ni falilo; Turizam nije daleko, a neobrađene njive još su bliže.
