Da divlje svinje čine goleme štete nije nikakva vijest. Novost nije niti da su ušle u gradska područja i turistička naselja. Zanimljivo je da ljudi zatvaraju vrata konoba i kuća kako ih ne bi posjetile u njihovu domu.
Divlje svinje još malo pa su zavladale Istrom. Sve su brojnije, nemaju prirodnih neprijatelja, pa ni hrane na pustopoljinama. Uvijek je bilo šteta, ali unatrag petnaestak godina život postaje nemoguć. Zabilježili smo na Oprtaljštini.
Upitna je proizvodnja, pa i egzistencija. Naime, neki su na staren coku zasnovali nove obitelji, utemeljili opgeove i krenuli u ozbiljnu proizvodnju.
Velike su zasluge lovaca na smanjenju broja divljih svinja. Da nema organiziranih hajki zaista bi kako kaže Marjela Antonac Bančić svinjine došle u dnevni boravak. Štetočinu valja dotuč, mišljenja su poljoprivrednici.
Raznovrsne ograde, repelenti, priručna strašila i plašila, na posljetku puška…sve to može smanjiti broj divljih svinja, međutim ona će na našim poljima ostati. Potpuno se udomaćila, predatora nema, a od čovjeka nastoji biti lukavija.
Možda bi je na neki način valjalo uključiti u krajobraznu arhitekturu i turizam. Mogla bi izvan turističke sezone praviti društvo jelenima, srnama, lisicama, nutrijama i drugim bićima koja su se namnožila u sve zapuštenijim šumama, poljima, parkovima i naseljima.
