Umjesto domaćih životinja; krava, tovara i koza, u dolini rijeke Mirne najbrojnija je vrsta koja je stigla potpuno slučajno. Uzgajale su se za krzno i u prirodi završile nakon bijega s farmi. Nutrija je svake godine sve više, upozoravaju tamošnji poljoprivrednici.

Diego Lubiana i Davor Kocijančić, poljoprivrednici koji obrađuju polja u dolini rijeke Mirne svjedoče povećanju broja nutrija kroz godine. Kažu kako su one tamo već godinama, međutim kao ove godine nikad ih dosad nije bilo. Lubiana nam govori kako su štete jako velike, kako na poljima tako i na kanalima. Tridesetak kvadratnih metara na rubovima polja možeš odmah otpisati. Na razini cijele doline mislim da pojedu 100 hektara u godinu dana. – ističe Lubiana.

Nutrije zadaju probleme poljoprivrednicima u dolini rijeke Mirne

Davor Kocijančić u dolini Mirne ima farmu krava. Nutrije su se ove godine približile više nego inače. Počele su ulaziti u štale i kotiti se u sijenu. Kaže kako uništavaju sve kulture, ali najveće su štete na lucerni.

Štete na vodotocima i nasipima nisu značajne

Osim šteta na poljoprivrednim površinama vidljiva su i oštećenja na kanalima. Iz Hrvatskih voda kažu nam kako su se prema njihovim saznanjima nutrije u Istri nedavno pojavile, a primjećene na području donje Mirne, Buzeta, Butonige, i Raše te kako za sad ne ugrožavaju sustav obrane od poplava, a štete na vodotocima i nasipima kojima upravljaju Hrvatske vode nisu značajne.

Hrvatske vode iz djelokruga svoje nadležnosti nemaju načina niti većeg utjecaja na smanjenje populacije nutrija. Doprinos rješavanju ovog problema Hrvatske vode daju izvođenjem radova redovne godišnje preventivne obrane od poplava u smislu održavanja korita vodotoka i kanala košnjom i sječom na način i u opsegu propisanom uvjetima zaštite prirode. Uklanjanje vegetacije iz  kanala i vodotoka u određenoj mjeri utječe na staništa nutrije koja se zadržava isključivo na područjima s debelim vegetacijskim pokrovom. – pojašnjavaju iz Hrvatskih voda, Vodnogospodarskog odjel za slivove sjevernog Jadrana.

BARSKA NUTRIJA – invazivna strana vrsta

Iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja govore kako je prva pojava nutrija zabilježena 1936. godine u Međimurju. Rezultati kartiranja provedenog 2019. i 2020. pokazali su kako je područje rasprostranjenosti barske nutrije obale rijeke Mirne, Dragonje, Raše i Pazinčice te jezero Butoniga u Istri, zatim sliv rijeke Kupe, Korane i Mrežnice te ribnjaci u okolici Karlovca, rijeka Sava do Kozarske dubice kao i pripadajući pritoci i okolni ribnjaci.

U Istri najveća populacija nutrija

Najveći je utjecaj zabilježen na području Istre gdje je i brojnost populacije najveća. Na području Istre također nije prisutna vidra koja kao predator može potencijalno utjecati na kontrolu populacije barske nutrije. Gustoća populacije na kontinentalnom dijelu Hrvatske je prema rezultatima kartiranja u padu. Pretpostavlja se da je pad gustoće populacije uzrokovan prisutnošću prirodnih predatora i konkurenata za stanište, ali nije moguće isključiti ni druge uzroke, poput bolesti.

Iz Ministarstva gospodarstva pojašnjavaju kako je uklanjanje invazivnih stranih vrsta koje su uspostavile stabilnu populaciju u prirodi, kao što je nutrija, osjetljiv i složen proces koji zahtijeva suradnju više nadležnih institucija iz različitih sektora. Aktivnosti uklanjanja barske nutrije na području Istarske županije započele su još 2007. godine uz koordinaciju nadležnog Upravnog odjela za poljoprivredu, šumarstvo, lovstvo, ribarstvo i vodoprivredu Istarske županije, dok su provedbu na terenu osiguravala lokalna lovačka društva.

Graciano Prekalj iz Upravnog odjela za poljoprivredu, šumarstvo, lovstvo, ribarstvo i vodno gospodarstvo Istarske županije te predsjednik Lovačkog saveza Istarske županije ističe kako je Istarska županija zajedno s Lovačkim savezom pokušala naći rješenje da lovci dobiju mogućnost smanjenja broja te alohtone vrste koja nije lovna divljač. S obzirom da radi štete poljoprivrednicima i vodoprivredi tada smo dobili rješenje za smanjenje broja od strane Ministarstva poljoprivrede, uprave za lovstvo koja je pak od Ministarstva zaštite okoliša dobila odobrenje da se u tu aktivnost može ići. Trenutno ova situacija nije zakonski regulirana. Nutrija nije lovna divljač i lovci ne mogu s njom gospodariti, niti vršiti odstrel u smislu smanjenja. Bilo bi upitno da se oni koji su oštećeni znači Vodoprivreda i poljoprivrednici, da zatraže od Ministarstva zaštite okoliša načine uklanjanja ili smanjenja broja nutrija kako bi se smanjile štete i kako bi se ta alohtona vrsta maknula iz područja na kojima radi štetu.

Model uklanjanja nutrija

Iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja ističu kako bi se s obzirom na informacije koje ponovno ukazuju na problem s populacijom barske nutrije u Istri, a u svrhu njegovog rješavanja mogao aktivirati već isprobani model uklanjanja koji je isključivo hvatanje u zamke i odstrijel jedinki lovačkim oružjem, ali uzimajući u obzir trenutnu važeću zakonsku regulativu.

Zakon o sprječavanju unošenja i širenja stranih te invazivnih stranih vrsta i upravljanju njima predviđa mogućnost donošenja naredbe ili rješenja konkretnim provoditeljima za uklanjanje barske nutrije od strane Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja te Zakon o lovstvu koji na temelju naredbe ili rješenja Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja daje mogućnost donošenja rješenja Ministarstva poljoprivrede o uvjetima i mjerama za uporabu lovačkog oružja i naboja za lov invazivne strane vrste koja nije divljač.

Za provedbu uklanjanja invazivne strane vrste treba osigurati i odgovarajuća financijska sredstva, a ne raspolažemo informacijama jesu li takva sredstva planirana u proračunu Istarske županije ili proračunima općina/gradova na području kojih bi bilo potrebno provesti uklanjanje. Vezano za štete na poljoprivrednim kulturama, ističemo kako Ministarstvo sukladno zakonu nadoknađuje štete od strogo zaštićenih vrsta, što barska nutrija nije. – zaključuju iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.