Jeste li znali da se nekoć davno u donjem dijelu doline rijeke Raše uzgajala riža?
Prema starim zapisima, rižina polja prostirala su se od mlina Novi do područja Sutivanca. Bilo je to u doba mletačke vlasti. Mlečani su rižu dopremili iz Kine s kojom su u ta davna vremena razvili solidnu trgovačku razmjenu.
Prva pošiljka riže stigla je iz Venecije u Istru 1790. godine. Tada je dopremljeno trideset vreća sjemena riže u Istru. Već sljedeće, 1791. godine rodilo je oko 450 starića. Od toga je oko 405 starića riže otpremljeno brodom na ljuštenje, a oko 40 starića riže zadržano je kako bi se upotrijebilo za sjeme. Zasebna mjera za žitarice, koja se koristila i kasnije u doba vladavine Austro-Ugarske bila je starić ili starollo. Kako bi razumjeli kolika je to količina riže bila, iznosimo podatak kako je jedan starić iznosio otprilike oko deset prostornih litara.
Uzgoj je trajao jako kratko. Već nakon pet godina izgubio se svaki trag uzgoja riže u dolini rijeke Raše. Nakon 1796. godine, rižina se polja više nigdje u povijesnim zapisima ne spominju.
Tek u prvim godinama poslije okončanja Drugog svjetskog rata bilo je nekih pokušaja da se ova kultura opetovano uzgoji na području doline rijeke Raše. Ipak, čini se kako se ideja nije primila. Postojao je otpor ideji, a glavni je bio savjet stručnjaka o nedovoljnom prinosu riže koji bi se ostvarivao.
Kako god, ostaje nam zanimljiva činjenica kako se u ta davna vremena na našim područjima uzgajala riža, žitarica koja je karakteristična za dalekoistočne zemlje. Iz današnje perspektive teško je zamisliti kako su izgledala polja riže u dolini rijeke Raše.
Ali kada prolazite dolinom rijeke Raše i ako se malo zamislite, čini se kako se u zraku još uvijek osjeti lagani dašak Dalekog istoka s rižom koja se talasa u ovoj predivnoj i plodnoj dolini rijeke Raše.
