U zagrebačkoj Esplanadi održana je prva promenadna degustacija odležanih terana, Vintage by Vinistra. Istarski terani predstavljeni su pred odabranom publikom.
Na prvoj promenadnoj degustaciji odležanih terana Vintage by Vinistra 19 istarskih vinara predstavilo je 33 odležana terana. Predsjednik Vinistre Luka Rossi ističe kako su nakon toliko godina djelovanja Udruge vinara i vinogradara Istre veliki potencijal odležanih vina željeli predstaviti javnosti na jednom mjestu. Vintage by Vinistra nova je kreacija Vinistre. Danas imamo priliku kušati odležane terane istarskih vinara na jednom mjestu. Događaj smo podijelili u dva dijela. Krenuli smo s masterclassom u kojem smo sljubili jela s vinima sorte teran. Drugi dio je promenadno kušanje istarskih odležanih terana, ističe Rossi.
Najmlađi teran koji se moglo kušati iz berbe je 2019. a najstariji iz 2006. Ana Markežić iz vinarije Kabola iz Momjana govori nam kako su danas došli predstaviti tri terana: teran iz berbe 2015., 2019. te premium etika Amfora teran. Prije 22 godine, prvi smo u Hrvatskoj i treći u Europi započeli s proizvodnjom vina u amfori. Danas predstavljamo teran iz berbe 2016. To vino odležava šest mjeseci na dropu, dakle s kožicom u glinenim posudama koje se nalaze ispod zemlje. Nakon toga, vadimo vino i stavljmo u velike bačvama još godinu dana na finiranje. Tako da to vino daje posebne note i posebnu dimenziju, pojašnjava nam Ana.
Karin Rupena Perdec iz rovinjske vinarije Dobravac pokazuje nam dvije etikete koje su donijeli na kušanje. Radi se o teranu iz 2018. godine koje je dostupno na tržištu te jedan iz arhive, berba 2015. Trenutno dekantiram vino iz 2015. Svakako bi trebalo dekantirati svako vino koje je starije od tri godine radi oslobađanja od zraka i taloga. Kad se vino dekantira u dekanteru oslobađaju se arome i tada možemo vidjeti cijeli potencijal tog vina, pojašnjava nam Karin.
Robi Bertoša iz Kaldira donio je samo jednu etiketu. Radi se o teranu iz 2019. koja je odležala 18 mjeseci u drvu. Naglašava kako prije izlaska na tržište vino odležava još minimalno osam mjeseci u boci. Iz Vižinade, vinar Oliver Arman ističe kako je teran reprezentativnija istarska sorta od malvazije. Sorta teran puno je rjeđa, kao i Istrijani kojih ima sve manje. Tako i mi prezentiramo teran kojeg ima sve manje, posebice odležanog. Pravi teran koji se cijeni, mora biti odležan barem godinu dana. Mi smo danas došli predstaviti teran iz 2018. po mom misljenju, dali barik, da li veliko drvo. Tako da smo danas tu došli prezentirati teran iz izuzetno dobre berbe 2018. Tu je i Anđelo Brčić iz porečke nove Vasi koji naglašava kako njihov teran ne izlazi iz podruma prije tri godine odležavanja.
Iz podruma Gianfranca Kozlovića dolazi ovogodišnji šampion Vinistre u kategoriji mladih terana. Najveći dio posla s teranom je u vinogradu. Treba još tu nekakvih dodatnih napora, znanja i vremena da dođemo do toga da možemo izdresirat taj divljak za ono što mi želimo. Da nam da te karakteristike koje su najtraženije, a to je elegancija, finoća, zrelost i ljepota koja je u tom vinu, ističe Kozlović.
Na kušanju odležanih terana nije izostala struka. Marijan Bubola s porečkog Instituta za poljoprivredu i turizam pojašnjava kako teran ima bogatu povijest u istarskom vinogradarstvu. U 19. stoljeću kad su površine vinograda u Istri bile daleko veće nego su danas, čak 34 i više tisuća hektara, teran je zauzimao preko 80 posto vinogradarskih površina. Bio je glavna i vodeća sorta. Nažalost, tijekom 12. stoljeća, ta je površina postupno opadala i danas je proizvodnja negdje na desetak posto. Razlog tog opadanja je što je teran zapravo dosta zahtjevna sorta. On je dosta bujna sorta. Ima dosta velike listove, sklon je stvaranju gustiša i visokog prinosa. Upravo zbog toga s teranom treba pažljivo i vrijedno raditi da bi postigo svoj maksimum. Taj rad se odnosi i na smanjenje prinosa, ali i ostale mjere koje smanjuju gustiš i postižu tu optimalno izloženog grožđa sunčevoj svjetlosti. Zahvaljujući tome što su se mnogi proizvođači u Istri posljednjih 15, 20 godina dosta posvetili teranu, kvaliteta terana je znatno porasla što dokazuju ovakva okupljanja, ističe Bubola.
Mario Staver iz Odjela za poljoprivredu u Poreču, riječkog Veleučilišta pojašnjava da je teran vino koje ima relativno mali postotak šećera i dosta visoke kiseline. Umijeće je bilo je kako to izbalansirati, dakle povećati sadržaj šećera, odnosno alkohola te smanjiti utjecaj agresivnih kiselina da to bude usklađeno vino. Ovim degustacijama i kušanjima terana vidimo da se u tome uspjelo. Novim pristupom vinogradarenju, dakle smanjenjem prinosa, određenom defolijacijom te navodnjavanjem koje se danas provodi, a s druge strane i nekim novim modificiranim tehnologijama vinifikacije dobivamo vina s relativno visokim alkoholom i s umjerenim sadržajem kiselina koje pravilnim odležavanjima dobivaju, zatim još jednu dodatnu harmoniju. Tu jednu divlju sortu kako je većina potrošača doživljavala, doveli smo do jednog moćnog vina s određenom elegancijom i harmonijom, pojašnjava Staver.
