U Poreču je predstavljen nacrt strategije razvoja poljoprivrede i akvakulture za razdoblje od 2020 do 2030. godine. Više u prilogu.
Više od farme i Više od ribnjaka nazivi su novih razvojnih strategija za desetogodišnje koje je ministrica poljoprivrede Marija Vučković predstavila u Poreču. Ističe da ako želimo biti ekonomski suvereni i uspješni u poljoprivrednoj proizvodnji i ako želimo ravnopravno sudjelovati na međunarodnom tržištu i odgovarati na rizike trebamo povećati poljoprivrednu proizvodnju s 17 milijardi na najmanje 30 milijardi kuna u desetogodišnjem razdoblju što neće biti lako, ali je moguće.
Pročelnik za poljoprivredu istarske županije Ezio Pinzan ističe kako se želi povećati prerada, dati prednost mladim poljoprivrednicima i raditi na udruživanju poljoprivrednika.
Tijekom boravka u Poreču, ministrica i njezin tim posjetili su Institut za poljoprivredu i turizam te razmijenili ideje sa znanstvenicima s Instituta. Prije donošenja nacrta strategije obavljene su konzultacije sa Svjetskom bankom, domaćim i stranim stručnjacima te proizvođačima i znanstvenicima.
Dobro je što je prije donošenja ove Strategije napravljena vrlo detaljna analiza dosadašnjih projekata i mjera u poljoprivredi koje smo imali, efikasnosti mjera i stanja u poljoprivredi. To je jedini način kako se mogla napraviti podloga za buduću strategiju. – ističe Pinzan.
Prepoznati su glavni problemi – niska produktivnost rada i niski dohodak hrvatskih proizvođača u usporedbi s prosjekom EU. Strategija kao jedno od rješenja problema vidi u povećanju broja mladih poljoprivrednika.
Planiramo utrostručiti projekte koji se odnose na razvoj malih gospodarstava i postotak mladih poljoprivrednika u narednih pet godina povećati s 13% na 20%, a do kraja 2030. na 30%. To je nužnost. Mi imamo porast mladih poljoprivrednika, no to nije još uvijek dovoljno s obzirom na broj onih koji imaju preko 65 godina. – ističe ministrica.
Pinzan govori kako u budućem razdoblju moramo poraditi zajedno sa strategijom razvoja i fondovima koji će biti na raspolaganju; da se mladi poljoprivrednici odluče za ekološku proizvodnju, za proizvodnju povrća, za staklenike, plastenike, za sve ono gdje se može stvoriti dodana vrijednost i svi oni proizvodi koji se mogu plasirati kroz turizam. Vrlo je važno da ih mi u Istarskoj županiji imamo.
Istarski poljoprivrednici najuspješniji su u maslinarstvu i vinarstvu, a što se tiče akvakulture, uspješni su u uzgoju ribe. Uzgoj bijele ribe u Hrvatskoj prošle je godine iznosio 13 tisuća tona. Slatkovodno ribarstvo u znatno je slabijem položaju, pa ova strategija stavlja naglasak na njegov razvoj.
Ministrica pojašnjava kako je cilj što se tiče akvakulture za 30% povećati količinu, a za 20% vrijednost te povećati broj radnih mjesta za 15%, ali u preradi i trženju. To su neki ciljevi koji će nam pokazati jesmo li bili uspješni. Ovaj sektor pokazuje rast, ima dobre rezultate o izvozu, ali u dijelu koji se odnosi na morsku akvakulturu, a mi ćemo morati nešto više učiniti što se tiče kopnene slatkovodne akvakulture. – ističe Vučković.
U Domu obrtnika u Poreču rasprava se najviše vodila oko problema u ribarstvu i uzgoju školjaka. Predsjednik Ceha ribara Istarske županije govori kako u budućem programskom razdoblju i u budućem operativnom programu treba predvidjeti značajna sredstva s obzirom da to nisu kulture koje odmah daju rezultate. Da bi školjkaš narastao treba minimalno tri godine. Treba predvidjeti u novom programskom razdoblju značajnu omotnicu, sufinanciranje u 80% iznosu da bi se to moglo izrealizirati. Potreban je prostorni plan, predvidjeti koja su područja pogodna za koje školjkaše i nakon toga u ovom programskom razdoblju koje je pred nama predvidjeti značajna sredstva. Uostalom i sada su predviđena da bi se moglo krenuti s tom realizacijom. – pojašnjava Momić.
Poljoprivreda i akvakultura otpornija na krize, klimatske promjene i globalnu konkurenciju u cilju su ove desetogodišnje strategije, a nakon isteka tog razdoblja hrvatski bi poljoprivrednici, ribari i proizvođači trebali bolje živjeti od svog rada.
