Vrijeme je, poslije politike ovog proljeća nažalost i korona virusa, najspominjanija riječ, a vremenske prognoze omiljena štiva. Poljoprivrednici kazuju o proljetnim mrazovima i suši, stanju na njivama, višegodišnjim nasadima. Govori se o štetama i vremenskim ekstremima, koje bilježi svaka poljoprivredna pa i ova godina.
Ovo je proljeće potvrdilo kako nema moderne poljoprivrede bez vode; one iz oblaka, akumulacija ili podzemne. Marčen prah na pezu je od zlata, kazivali su naši stari, a avrilska voda donosi ploda. Sveti Juraj 23. travnja mora doći – na zelenom konju.
Zbog kasnog mraza 23. travnja 2016. godine jako su stradali vinogradi u kontinentalnoj Istri, voćke i rano povrće uz more. Bilo je kasnog mraza i ove godine, a bit će i u buduće.
Mraz u travnju u Istri je uobičajena pojava, ali pričinjava štete sve više zato što mraz dolazi nakon ekstremne topline koje se bilježe prijašnjih mjeseci. Primjerice, imali smo topao ožujak i onda mraz. Nakon što krene vegetacija u travnju zna pričiniti štete. Najniže temperature zraka izmjerene su u Istri 15.travnja – govori nam Petar Radovan iz Istrameta. Ovdje, na dnu Tinjanske drage na pet centimetra od tla izmjereno je čak -7°C. Naše druge agrometeorološke postaje u središnjoj Istri izmjerile su -5°C. To je ispod praga smrzavanja i kulture koje su iznikle iz zemlje sigurno su se smrznule.
Petar Radovan ističe kako se s obzirom na iskustvo iz prijašnjih desetak godina može reći kako su proljetni ekstremi meteorološki u porastu, stoga moramo biti spremni na sve scenarije. To je pojava kasnog proljetnog mraza nakon prijašnjih ekstremno toplih mjeseci, kada vegetacija već krene i vrlo nejednolik raspored oborina. Ove sezone imamo jaku sušu. Lani smo imali ekstremno jaku kišu, kada je palo tri, četiri puta više kiše od uobičajenih količina. To su ekstremi kakvih nije bilo toliko prije tridesetak, četrdesetak godina i na to moramo biti spremnosti u budućnosti – govori nam Radovan.
Posebno ove koronalne godine prognoze nisu precizne. Kao da će kiša, pa oblaci skrenu, razbiju se… nestanu s neba i grafikona.
Petar Radovan pojašnjava nam kako su prognoze sve više preuzela računala i one se izrađuju putem super računala. Mi smo potpuno ovisni o tehnologiji i u budućnosti će to biti sve više izraženo, a čovjek će tu pasti u drugi plan. Mnogi su primijetili kako u posljednje vrijeme prognoze nisu toliko precizne kao prije nekoliko mjeseci. To je zbog ove gospodarske krize, kada je smanjen broj komercijalnih letova zrakoplova, ponegdje i do 70%, a meteorološki podaci koje bilježe ti zrakoplovi koriste se kao ulazni podaci za sve te aplikacije i prognoze. Zato prognoze nisu precizne u posljednjih mjesec dana kao što su bile prije.
Kad smo u nedoumici glede vremena dobro je pohoditi web stranice Istrameta. Imaju puno mjernih postaja, dobru opremu, puno znanja, a i susjedi su nam.
Mi se trudimo kroz agrometeorološke projekte približiti ekstremne moteorološke podatke širem krugu naših pratitelja i javnosti pošto su podaci javno dostupni. Primjerice, agrometeorološke postaje imaju dodatan senzor koji prate temperaturu zraka na 5 cm od tla, a to je područje gdje kulture niču. Treba istaknuti kako je u većini situacija po mrazu temperatura zraka na toj visini, odnosno na standardna dva metra visine i do 5–6°C stupnjeva niža u situaciji sa vedrim i tihim noćima. Stoga je vrlo važno za poljoprivrednike da znaju kada se događaju određeni ekstremi i koliko je on izražen. Mi smo ovog travnja imali primjer kada je temperatura na 2m visine iznosila oko 0°C a na 5 cm od tla je bila -5°C. Također, mjerimo i temperaturu u tlu, znači u fazi korijenja i biljaka sjemena – govori Radovan.
Za kraj još jedan podsjetnik na pučke izreke: Ča već grmljavine u maju to smo bliže zemaljskom raju. Bit će vinca za prosinca ako u maju kiše padaju, ili Kad maj moči jačmik ima oči.
