Zaorimo hrvatska polja, inicijativa je zagrebačkog Instituta za primijenjenu ekologiju – OIKON. U zadnje vrijeme puno se razmišlja o hrani, hoće li je biti dovoljno? U Hrvatskoj se više od polovine prehrambenih proizvoda uvozi, a potencijal za proizvodnju stoji neiskorišten. Trenutno imamo oko 400 tisuća neiskorištenog poljoprivrednog zemljišta.
Države ulažu napor da bi riješile zdravstvenu ugrozu, ali i pitanja ekonomske krize u kojoj jesmo, odnosno koja dolazi. Također, počele su dolaziti informacije u kojima je postalo izvjesno da određene države ograničavaju ili u potpunosti zabranjuju izvoz prehrambenih proizvoda. S obzirom da u Republiku Hrvatsku dolazi oko 60% hrane iz uvoza uočili smo da bi se uskoro mogli naći u problemu. Zbog toga smo zajedno s našim stručnjacima i vanjskim suradnicima odlučili poduzeti nešto po tom pitanju – govori nam Dalibor Hatić, direktor Instituta za primijenjenu ekologiju – OIKON.
Dr.sc. Vladimir Kušan ističe kako je inicijativa pokrenuta spontano. Kad se dogodila pandemija, došlo je do zatvaranja granica. Javilo se pitanje hoće li biti dovoljno hrane? Hoće li se moći uvoziti hrana? Uzeli smo podatke koje imamo i napravili analizu da vidimo koliko bi se poljoprivrednog zemljišta koje se danas ne koristi moglo razmjerno brzo staviti u funkciju. I na temelju tih podataka potaknuti javnost i institucije da učinimo nešto u tom smjeru.
Preliminarnom prostornom analizom potencijala poljoprivrednih površina u Republici Hrvatskoj identificirano je preko 400 000 hektara neiskorištenog poljoprivrednog zemjišta. Od toga, u Istarskoj županiji imamo 22 171 hektar.
Stave li se u funkciju neiskorištena poljoprivredna zemljišta, u mogućnosti smo sami sebe prehraniti, ali i izvoziti.
Dalibor Hatić ističe kako se prvenstveno trebamo baviti pitanjem možemo li se prehraniti. U situaciji kada 60% poljoprivrednih proizvoda uvozimo, što je protuvrijednosti oko 3,1 milijardi Eura, tražiti rješenja o izvozu nije potrebno. Mi kroz turističku aktivnost možemo lokalno plasirati svoje poljoprivredne proizvode. Prvo trebamo riješiti pitanje vlastite prehrane u krizi, a potom možemo razmišljati kako izvoziti.
Dr.sc. Vladimir Kušan govori nam kako najviše nekorištenih poljoprivrednih površina ima na prostorima primorskih županija; Zadarske, Šibenske, Splitsko-dalmatinske županije te u dijelovima Like. Najmanje nekorištenog zemljišta ima u županijama koje su intenzivno poljoprivredne županije; kao što je Osječko-baranjska, Vukovarsko-srijemska i ostale.
Nadamo se kako će se u bližoj budućnosti izorati barem polovica od 400 tisuća neiskorištenog poljoprivrednog zemljišta. Ovo je godina koja nam ukazuje da ćemo više koristi imati od zemlje ako u nju nešto zasadimo, nego da nastavimo sa širenjem smještajnih kapaciteta, od kojih će većina ove godine ostati prazna.
