Klimatske promjene snažno utječu na okoliš. Ublažavanje posljedica u ranjivim sektorima poljoprivrede cilj je projekta Agrobioraznolikost koji provodi porečki Institut za poljoprivredu i turizam zajedno s partnerima. U sklopu projekta provedena je radionica s ciljem podizanja svijesti i prilagodbi klimatskim promjenama.
Smiljana Goreta Ban s Instituta za poljoprivredu i turizam ističe kako je cilj projekta da se pronađu biljni genetski izvori koji u sebi nose gene za otpornost na sušu. Imali smo određene vrlo specifične znanstvene radne pakete, odnosno elemente u kojima smo istraživali mehanizme otpornosti, mehanizme prilagodbe. Cijeli jedan segment projekta bio je posvećen društveno ekonomskim aspektima utjecaja klimatskih promjena na poljoprivredu. Na kraju ćemo pokušati dati nekakve smjernice i preporuke za prilagodbu poljoprivrednika nadolazećim klimatskim promjenama.
Ana Čehić dodaje kako su dosad objavljeni razni znanstveni radovi na tu temu, znanstvenici s Instituta sudjelovali su na mnogim znanstvenim i stručnim konferencijama, a i sami organiziraju radionice koje se odnose na problematiku klimatskih promjena. U sklopu projekta dosad su organizirane tri radionice, a ova posljednja uključuje izložbu različitih sorti rajčica, češnjaka, grahorica i raštike. Fokus je na bioraznolikosti, a i posjetitelji imaju priliku vidjeti koliko je različitih sorti izloženog povrća.
Istraživanja na kupusnjača i lukovima
U sklopu projekta provedena su istraživanja na kupusnjačama i lukovima. Marta Sivec pojašnjava kako na Institutu imaju veliku kolekciju češnjaka koji obuhvaća različite sorte iz cijelog svijeta. Za projekt Agrobioraznolikost odabrano je tridesetak sorata koje su testirane na sušu. Krajnji je cilj izabrati sorte koje su najotpornije na sušu. Nina Išić dodaje kako je raštika jedna od kultura koja odabrana za istraživanje iz razloga što postoje mnogobrojna istraživanja koja su utvrdila njezinu otpornost na sušu i visoke temperature, ali i na povećani salinitet. Nikola Major pojašnjava kako su na češnjaku i raštici analizirani markeri stresa koji su pokazali kako primke reagiraju na te oštre uvjete visoke temperature i suše. Analize su provedene na plinskom kromatografu koji je nabavljen u sklopu samog projekta.
Kupusnjače i lukovi značajno su zastupljeni u našoj poljoprivrednoj proizvodnji, a izbor kultivara tolerantnih na abiotičke stresove i njihovo širenje u proizvodnji smanjio bi gubitke koji se pojavljuju zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta. S klimatskim promjenama agrobioraznolikost postaje jedan od važnijih pravaca koji bi mogli doprinijeti boljoj prilagodbi biljne proizvodnje na ekstremne promjene u okolišu.
