U saborsku proceduru upućen je nacrt Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja, a njegovo usvajanje očekuje se do proljetne sjetve. Udruge okupljene u inicijativu Sjeme je naše ljudsko pravo tvrde da je autohtono sjeme ugroženo. Mi se nismo bavili Zakonom, posjetili smo nekoliko poljoprivrednih gospodarstava i provjerili što oni stavljaju u zemlju.
Prava gospodarica, u svoj će vrt zasaditi svo povrće koje će kroz godinu pripremati svojim ukućanima. Sve to naravno od svog, domaćeg sjemena koje čuva iz godine u godinu. Ipak, takvih je danas malo što je glavni razlog nestajanja i ugroženosti autohtonog sjemena.
Lista čuvanih sorti
Institut za poljoprivredu i turizam uključen je u Nacionalni program očuvanja i zaštite biljnih genetskih resursa i sudjeluje u očuvanju višegodišnjih i povrćarskih vrsta.
Smiljana Goreta Ban s Intituta za poljoprivredu i turizam u Poreču pojašnjava nam kako se nakon prikupljanja sjeme ili sadni materijal opiše. Za stare sorte za koje se potvrdi da postoji interes neke skupine proizvođača, koji su zainteresirani za njegovu proizvodnju i distribuciju, ta se sorta prijavljuje na listu čuvanih sorti. Čuvane sorte su sastavni dio Sortne liste Republike Hrvatske. Za te čuvane sorte karakteristično je da se mogu proizvoditi na određenom području, uglavnom u onom podneblju odakle one potječu. što se tiče čuvanih sorti na području Istarske županije, Institut je prijavio i održava Istarski crveni češnjak, zatim Ližnjanske kapule, to je Istarski žuti i Istarski ljubičasti luk, i Brgujski kupus iz područja Matulja. – pojašnjava nam Smiljana.
Čuvarica starinskog sjemena
Davorka Šajina ponosno nam je pokazuje svoju kolekciju, odnosno samo jedan dio sjemena koji čuva i sadi svake godine. Za sjeme je vrlo važno da se sadi svake godine kako bi se očuvalo, a ona svoje jako dobro čuva.
Davorka naglašava kako te starinske sorte ne daju prinos kao one hibridne, ali imaju potpuno drugačiji okus, slatkoću i spoj sa zemljom iz koje su izniknuli. U plasmanu kroz njihov agroturizam imaju svoju prepoznatljivost.
Starinsko sjeme čuva se i u Kašteliru.
Budući da smo mi u ekološkoj proizvodnji sortiment je dosta limitiran zato jer sve mora biti ekološki certificirano. Što se tiče sjemena, ima nešto. Međutim, sadnice nismo uspjeli pronaći u Hrvatskoj. Zato smo odlučili sami raditi sjeme. Iz plodova koje mi uzgajamo izvlačimo sjeme koje iduće godine sijemo i na taj način dobivamo vlastiti rasad. I takav rasad je dozvoljen u ekološkoj poljoprivredi budući da su i plod i biljka ekološki. Osim toga, želimo očuvati te naše starinske sorte koje su se dosta izgubile. Postoji želja da ih održavamo mada je to dosta teško i neisplativo. – govori nam Marko Bratović iz Kaštelira.
Ipak, u proizvodnji se koristi i certificirano sjeme. Bratović ističe kako stare sorte imaju prednosti kao što su okus i bolja prilagođenost na klimatske uvjete. Međutim, certificirano sjeme daje garanciju što se tiče prinosa.Kod starinskih sorti prinosi su uvijek upitni, ističe Bratović.
Biljna putovnica
Garanciju za sjeme želi obitelj Zohil iz Pomera i upravo zato na svojim poljima sade isključivo certificirani sadni materijal. Emilijano Zohil pokazuje nam biljnu putovnicu i pojašnjava kako ona sadrži sve važne podatke o sjemenu, od sorte, veličine, klase, godine proizvodnje… Biljnom putovnicom potvrđuje se zdravstvena ispravnost i usklađenost sa svim temeljnim zahtjevima za premještanje unutar područja Europske unije.
Certificirano sjeme za njih je jedini ispravni odabir jer kod uzgoja, osim kvalitete vrlo su važni i prinosi. Emilijano ističe kako se starinsko sjeme može sijati za vlastite potrebe u svom vrtu. Međutim, svatko tko se profesionalno bavi uzgojem povrća posijat će certificirano sjeme koje daje garanciju kvalitete, ali i količine povća koje će dati. Vrlo je važna količina prinosa po metru kvadratnom jer ona opravdava uloženi rad, znanje ali i da od toga mogu živjeti oni i njihovi zaposlenici, tvrdi Zohil.
Svaki proizvod ima svog kupca i zato mora biti i domaćeg i certificiranog sjemena. Ono što se ne traži, na žalost nestaje. Ako ga želite spasiti, morati ćete i vi ovog proljeća posijati koje sjeme.
