Predstavljamo mediteransko povrće koje se u Istri ne nalazi pri vrhu povrtnica, iako zbog svojih nutritivnih vrijednosti možda i zaslužuje biti. Ipak, danas je sve popularnija u cijeloj Istri. Broskva, visoko zelje ili kako je u nekim dijelovima Hrvatske zovu, raštika, na našem području nekad je više bila hrana za blago nego za gospodara. Danas kad nema blaga, vole je i gospodari.
Nevia Longo priča nam kako se u Istri oduvijek uzgaja broskva, a koristila se uglavnom za ishranu malih životinja. Danas je vrlo popularna u prehrani, a tražena je i na istarskim tržnicama. Silvano Bartolić iz OPG-a San Rocco govori kako je s proizvodnjom krenuo poljednjih desetak godina. Danas sadi oko tisuću sadnica godišnje, a najviše su zainteresirani ljudi koji su odrasli na području Dalmacije i Hercegovine.
Institut za poljoprivredu i turizam u sklopu znanstvenog Centra izvrsnosti za bioraznolikost i molekularno oplemenjivanje bilja provodi genetska istraživanja na raštici. Cilj je utvrditi njezinu pripadnost i međusobnu povezanost. Bernard Prekalj s Instituta za poljoprivredu i turizam u Poreču pokazuje namnasad u kojem se nalaze 42 populacije koje su skupljene s priobalnog cijela Hrvatske, Istre, Dalmacije i Hercegovine. One se razlikuju po svom obliku te obliku, mjehuravosti i boji lista. Istraživanjem se želi definirati osobine raštike i na temelju toga stvoriti novu sortu. Zu se mogu odabrati ekotipovi, a isto tako, provode se istraživanja na kemijskom i biokemijskom sastavu raštike i na temelju toga će se napraviti selekcija. – pojašnjava Prekalj.
Genetika raštike i njezina morfološka i agronomska svojstva tema su Bernardovog doktorskog rada gdje će obraditi i opisati sve ekotipove, a to će biti baza za daljnje oplemenjivanje te vrste u Hrvatskoj.
Prekalj ističe kako je raštika je stranooplodna vrsta i kako se vrlo lako iskriža, posebice ako se u blizini nalazi druga kupusnjača. Tijekom cvatnje, mi izoliramo ove naše ekotipove i na taj način sprječavamo stranu oplodnju. Zatim se postavljaju mrežarnici, kako ne bi došlo do strane oplodnje. U mrežarnike se stavljau solitarne pčele koje pospješuju oplodnju biljaka. – pojašnjava Prekalj.
U rasadnicima nalazimo razne sorte domaćih i stranih broskvi. Nevia Longo pokazuje nam nekoliko sorti raštike. Tu je istarska broskva domaćeg sjemena. Zatim, pokazuje nam Friulansku, Toskansku i Brkastu broskvu.
Sugovornici su nam dali i neke prijedloge za pripremu broskve, visokog zelje ili raštike. Silvano Bartolić ističe kako se kuha s krumpirima, slično kao blitvu. Dodaje kako je dosta kupuju Dalmatinci i Hercegovci koji od nje rade i male sarme. Može se spremiti i na salatu s maslinovim uljem. Nevia Longo pojašnjava kako je važno da se broskva ne prekuha. Predlaže kuhanje četiri do pet minuta u kipućoj vodi, a zatim je pošpricati s maslinovim uljem i dodati koje kuhano jaje, dobit ćemo odličnu večeru.
