Institut za poljoprivredu i turizam provodi projekt Agrobioraznolikost kojemu je cilj razviti metode i mehanizme kojima bi se ublažile posljedice klimatskih promjena u ranjivim sektorima poljoprivrede.
Klimatske promjene snažno utječu na okoliš. Ublažavanje posljedica u ranjivim sektorima poljoprivrede cilj je projekta Agrobioraznolikost koji provodi porečki Institut za poljoprivredu i turizam zajedno s partnerima.
Voditeljica istraživanja, Smiljana Goreta Ban ističe kako se projekt bazira na dva važna sektora za koje se pretpostavlja da će biti ugrožena s klimatskim promjenama, a to su poljoprivreda te bioraznolikost i prirodni ekosustavi.
Dakle danas smo svi svjesni da smo suočeni s klimatskim promjenama. Upravo taj projekat govorit će kako će se naša poljoprivreda u budućnosti, odnosno pokušat ćemo dobiti ovaj rezultate na osnovnih neku strategiju napraviti kako da se suočavamo sa neminovnim klimatskim promjenama odnosno stresovima suše i stresovima visokih temperatura. Na projektu ćemo zapravo istraživati na koji način možemo pomoći poljoprivrednicima da prilagode svoju proizvodnju kako bi ublažili posljedice klimatskih promjena. Nažalost, svjedoci smo toga da smo u nekakvom turbulentnom razdoblju, a današnja znanost i struka mogu pomoći poljoprivrednicima da se te posljedice ublaže. Zaustaviti ih ne možemo, ali možemo razviti određene baze znanja kako bi posljedice bile manje. – ističe Smiljana Goreta Ban.
Na radionici je prvenstveno predstavljen projekt i svi partneri te nekoliko aktivnosti. Provedena su istraživanja s raštikom i češnjakom kako bi došli do saznanja razlikuju li se tradicijski kultivari po otpornosti na visoke temperature i sušu.
U okviru projekta provedena su i istraživanja društvenih i ekonomskih aspekata utjecaja klimatskih promjena na poljoprivredni sektor kao i istraživanje odgovarajućih mjera koje pojedini sektor treba koristiti u svrhu prilagodbe tim klimatskim promjenama. Anketirani su nositelji poljoprivrednih gospodarstava te intervjuirani predstavnici stručnih službi za potporu poljoprivrednom sektoru. Rezultati pokazuju da se najveće promjene odnose na neravnomjeran raspored oborina. Sve su veće štete od kasnih proljetnih mrazeva i ljetnih suša, pojašnjava nam Milan Oplanić s Instituta za poljoprivredu i turizam.
Bila je to prva radionica u sklopu projekta Agrobioraznolikost kojoj je bio cilj jačanje svijesti o klimatskim promjenama te njihovoj prilagodbi.
