Šume su najsloženiji ekosustav na Zemlji. Procjenjuje se da pokrivaju 31% ukupne zemljine kopnene površine te da čuvaju preko 80% biološke raznolikosti našeg planeta. Prema Ustavu Republike Hrvatske, šume imaju osobitu zaštitu. One reguliraju lokalne, regionalne i globalne klimatske prilike, štite tlo od erozije, reguliraju slivna područja i hidrološke sustave. Značajno utječu i na kvalitetu zraka i voda, a od svih kopnenih ekosustava šume najbogatiji su spremnik biološke raznolikosti.
Iz Ministarstva poljoprivrede navode da šume kao vrijedan nacionalni resurs i potencijal u Republici Hrvatskoj ispunjavaju gospodarsku, ekološku i društvenu funkciju. Utječu na ljepotu krajobraza te razvoj ruralnog područja. Način na koji se šumama gospodari, značajno utječe na kvalitetu okoliša, a u konačnici na zdravlje i dobrobit ljudi. Spoznaja o važnosti i vrijednosti šuma neprestano raste zbog njihove uloge u globalnome procesu kruženja ugljika, ali i zbog njihove funkcije u ublažavanju i prilagođavanju na klimatske promjene.
Ističu kako se šumarska struka u našoj zemlji rukovodi općeprihvaćenim činjenicama da se bogatstvom šuma treba upravljati uz poštivanje strogih ekoloških, socijalnih i ekonomskih standarda.
Gotovo 50% kopnene površine Hrvatske čini šuma i šumska zemljišta
Prema podacima Ministarstva poljoprivrede ukupna površina šuma i šumskoga zemljišta u Hrvatskoj iznosi 2.759.039,05 hektara što čini 48,7% kopnene površine države. Prema vrsti drveća najzastupljenija je bukva (37%). Nakon nje dolazi hrast lužnjak (12%), hrast kitnjak (10%), obični grab (9%), jela (8%), poljski jasen (3%), smreka (2%) te ostale vrste (19%). Godišnje se u šumama u državnom vlasništvu, ali i u privatnim šumama posječe manje drvne mase nego što priraste. Time se osigurava budućnost održivog gospodarenja.
Iz Ministarstva ističu kako je glavna odlika naših šuma da su 95 % prirodne i s velikim bogatstvom bioraznolikosti. Naglašavaju kako je tako visok udio prirodnih šuma u Republici Hrvatskoj rezultat duge šumarske tradicije održivog gospodarenja ovim prirodnim bogatstvom koja traje više od 250 godina.
. Nakon nje dolazi hrast lužnjak (12%), hrast kitnjak (10%), obični grab (9%), jela (8%), poljski jasen (3%), smreka (2%) te ostale vrste (19%).){kind=link}