Povećanjem površina pod maslinama i vinovom lozom povećava se i količina ostataka nakon rezidbe i prerade. Za sad ti ostaci još uvijek nisu iskorišteni, a mogli bi biti.
U pazinskom Spomen domu održana je radionica Održivo upravljanje rezidbenim ostacima i ostatkom iz poljoprivredne proizvodnje u organizacije Hrvatske poljoprivredne komore, Zelene energetske zadruge i Istarske županije.
Radionica bi trebala pokazati poljoprivrednim proizvođačima tekuće komponente održivog upravljanja rezidbenim ostacima i komine masline. Isto tako i različite poslovne modele drugih država članica te mogućnosti izmjena budućih zakonodavnih akata, ali i korištenje postojećih fondova koji su na raspolaganju kako bi se održivo upravljalo tim rezidbenim ostacima. – istaknula je Tajana Radić iz Hrvatske poljoprivredne komore.
Pretpostavka je da se od jedne tone prerađenih maslina dobije 650 kilograma komine. Kod grožđa komina je 20% ukupne količine. Institut za poljoprivredu i turizam iz Poreča, u suradnji s Upravnim odjelom za poljoprivredu Istarske županije izradio je eleborat o stanju i perspektivama upotrebe komine masline i vinove loze na području Istarske županije.

Unutar toga obrađene su postojeće količine i količine koje se mogu očekivati. Započeli smo s razgovorima o najboljim načinima zbrinjavanja i upotrebe komine. Što se tiče samih količina, one su svake godine u porastu jer je rastu i površine pod maslinicima i vinogradima. – rekla je dr.sc. Smiljana Goreta Ban iz Instiituta za poljoprivredu i turizam u Poreču te dodala Kominu ne bi trebalo promatrati kao otpad nego kao jedan nusproizvod koji nam omogućuje da toj našoj proizvodnji damo jednu dodanu vrijednost.
Na području Istarske županije godišnje ostaje između tri i pol i pet tisuća tona komine masline i oko tri i pol tisuće tona komine grožđa. Ezio Pinzan, pročelnik UO za poljoprivredu Istarske županije ističe vrijednost komine i rezidbenih ostataka. Poznato je da je izuzetno vrijedna sirovina za niz proizvoda koji se mogu od nje izraditi. U Istarskoj županiji započeli smo sa serijom predavanja, a danas ovdje imamo kolege koji se bave tom problematikom u sklopu jednog europskog projekta. Danas ćemo vjerujem dobiti saznanja kako ostale zemlje u okruženju rješavaju kominu i rezidbene ostatke. Vjerujem da ćemo mi vrlo brzo donijeti odluku na koji način ćemo pristupiti tom problemu i toj vrlo vrijednoj sirovini u našoj županiji.

O orezanoj masi na području Istarske županije i mogućnostima prikupljanja, potencijalima te energetskom iskorištenju govorio je doc.dr.sc. Nikola Bilandžija s Agromomskog fakulteta iz Zagreba. Po trsu, orezane mase imamo do jednog kilograma. Kod orezane biomase iz maslinarske proizvodnje ta količina je negdje od pet do sedam pa čak i osam ili devet kilograma po jednom stablu masline. U valorizaciji cijelog vrijednosnog lanca gospodarenja orezanom bio masom nekoliko je ključnih čimbenika. Prvi je da točno odredimo potencijal raspoložive količine koja je na kraju veoma bitna za cjelokupnu daljnu strategiju vrijednosnog lanca. To za sobom povlači neke druge važne parametre poput određivanja fizikalnih vrijednosti biomase, kemijskih vrijednosti biomase kao i optimizacija samih skladišta i postrojenja za manipulaciju orezane biomase.
Projekt Up_running
Pri kraju je provođenje projekta UP RUNNING u kojem je jedan od jedanaest partnera iz sedam zemalja članica Europske unije Hrvatska poljoprivredna komora. Sve države radile su analizu na terenu. Kroz četiri godine projekt je analizirao postojeće modele tehničkih i poslovnih mogućnosti te budućih pravnih mogućnosti koje bi se trebalo riješiti. Više o projektu možete saznati ovdje.
Zelena energetska zadruga i projekt AgroBioHeat
Misija Zelene energetske zadruge je promicanje korištenja obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti. U siječnju su započeli s projektom AgroBioHeat. To je projekt kojemu je cilj promicanje grijanja na agro biomasu u Europi. Projektni konzorcij sastoji se trinaest partnera iz devet europskih zemalja sa širokim spektrom kompetencija i pozadine, od biomase i bioenergije, obnovljivih izvora energije ili poljoprivrednih udruga i klastera, do istraživačkih tehničkih partnera s iskustvom u području biomase i bioenergije, društvenih znanosti i konačno, tvrtka koja pruža rješenja za grijanje temeljene na biomasi. Više o projektu možete saznati ovdje.
Ulaganja u obnovljive izvore energije
Kroz mjeru 4 Programa ruralnog razvoja sufinanciraju se ulaganja u obnovljive izvore energije. Ovisno o namjeni za koju će se dobivena proizvedena energija koristiti razlikuju se ulaganja kroz tip operacije 4.1.3. i 4.2.2.
U sklopu tipa operacije 4.1.3. sufinanciraju se ulaganja putem kojih će se proizvedena energija koristiti u svrhu primarne poljoprivredne proizvodnje dok se kroz tip operacije 4.2.2. ta proizvedena energija koristi u svrhu prerade poljoprivrednih proizvoda. Što se tiče tipa operacije 4.1.3. korisnici su fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljopivrednika. Visina potpore iznosi od pet tisuća do milijun Eura. Intezitet potpore iznosi 50% uz mogućnost uvećanja do maksimalno 90%. Što se tiče tipa operacije 4.2.2. tu su korisnici fizičke i pravne osobe koje su registrirane za preradu poljoprivrednih proizvoda. Razlikuje se visina potpore u odnosu na operaciju 4.1.3. Ovdje ona iznosi od petnaest tisuća do milijun eura, a intezitet potpore iznosi maksimalno do 50%. – ističe Lana Bačura iz Ministarstva poljoprivrede.