Promjena klime donijela je i promjene u morskom svijetu. Naš akvatorij, postao je dom termofilnim vrstama riba koje bi se mogle iskoristiti malo bolje nego što se trenutno koriste. Upoznavanje lokalnog stanovništva s tim novim vrstama jedan je od ciljeva projekta Fakulteta za prirodne znanosti u Puli koji spaja znanstvenike i ribare.
Klimatske promjene i globalno zatopljenje donijele su u naš akvatorij neke nove, termofilne vrste riba koje su se ovdje jako dobro prilagodile. Novopridošle vrste ovdje se dobro snalaze, a njihova prisutnost mogla bi utjecati i na zastupljenost gospodarski važnih vrsta riba u sjevernom Jadranu.
Neven Iveša s Fakulteta prirodnih znanosti u Puli nam pojašnjava da ne mora nužno značiti da su te ribe koje dolaze iz južnih dijelova Sredozemlje ujuedno i invazivne, međutim na neki način utjeću na eko sustav.
Najpoznatiji primjer je riba Strijelka skakuša ili strijelko za koju znamo da se lovi u većim količinama u Istri, posebno na području Tarske vale gdje su prema dostupnoj literaturi zabilježeni najveći ulovi. – govori Iveša i pokazuje nam primjere koji se nalaze u grijanom bazenu pulskog akvarija. Ovdje imamo Strijelu modrulja, ovo je Šnjurak koji je dosta rijedak, Strijela bjelica, gof…
Karaktreristika tih vrsta je izražena predacija, one jako brzo rastu i imaju relativno kratki životni vijek. Za njihov opstanak i razvoj je potrebno jako puno energije i zbog toga se i jako puno hrane. Naša intencija je utvrditi čime se one točno hrane i u kojem dijelu godine, eventualno da li se ovdje razmnožavaju. – pojašnjava nam Iveša.
S obzirom da su relativno nepoznate, važno je da se lokalno stanovništvo upozna s tim vrstama. Upravo je to jedan od ciljeva projekta Fakulteta prirodnih znanosti u Puli.
Moira Buršić i Martina Gelli s Fakulteta prirodnih znanosti u Puli upoznaju nas projektom Partnerstvo između znanstvenika i ribara i aktivnostima projekta.
Cilj projekta je umrežavanje znanstvenika s našeg sveučilišta i ribara s područja akvatorija Istre kako bi mogli vidjeti koje se sve promjene događaju u našem moru, promjene vezane u klimatske promjene; zatopljenje mora i dolaske novih vrsta kojih prije nije bilo i koje unose neki nered u naš eko sustav. To su vrste koje mogu biti ili invazivne ili termofilne, znači koje preferiraju toplija mora. S obzirom na zatopljenje, sad se tu uspješno nastanjuju i opstaju. – pojašnjava nam Moira Buršić.
Projekt u vrijednosti 836.411,85 kuna financiran je iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo. Sredstva će se utrošiti na znanstvena istraživanja i edukaciju javnosti.
Jedna od glavnih aktivnosti je odlazak na teren s ribarima. U tome nam pomažu i naši studenti. Kroz narednih devet mjeseci odlazimo na terene na pet lokacija na istočnoj i zapadnoj strani Istre kako bismo potvrdili prisutnost i distribuciju termofilnih vrsta, ali i novih vrsta koje nam pristižu u sjeverni Jadran. Također, organiziramo i okrugle stolove te radionice za ribare obzirom da se radi o tim nekim novim vrstama. Želimo i potaknuti stanovništvo na konzumaciju i kupnju takvih novih termofilnih vrsta ribe. – govori nam Martina Gelli.
Vrlo važnu ulogu u ovom projektu imaju i studenti. Odlaze na terene zajedno s ribarima na more, a pri povratku vrše analize prikupljenih jedinki.
Studenti Antonio Castellicchio i Oliver Barić govore nam o važnosti terenske nastave u njihovom obrazovanju. Pričaju o odlascima na teren i skupljanju jedinki koje analiziraju za potrebe projekta.
Suradnja znanstvenika i ribara na obostranu je korist. Ribari svoje svakodnevno iskustvo dijele sa znanstvenicima koji tim iskustvima potvrđuju svoja istraživanja koja će kasnije biti od velike koristi za ribare i lokalnu zajednicu.
Iveša zaključuje kako će ishodi ovog projekta doprinijeti poznavanju termofilnih vrsta riba kao novih vrsta koje se nalaze u ribarskim lovinama. Napominje kako je moguće da se poveća njihova gospodarska vrijednost i ukazuje na promjene u ekosustavu u kontekstu klimatskih promjena.
