Tradicijski i nekad vrlo potrebni zanati odupiru se vremenu, u to smo se viša puta uvjerili. Istina tih meštri zlatnih ruku ima sve manje. Mi smo lutanjima Istrom pronašli neke od rijetkih spasitelja starinskih voćnih vrsta.
Svatko može probati cipiti voćku, nekome će se primiti nekome ne, barem ne iz prve. Neki cipaduri, tako zovemo te ljude od arta, znaju na koju podlogu koja plemka. Oni koji se zanimaju mogu na stablu trešnje imati i bilice i trdice, na jabuci galu i idared, črne i bile murve, rane i kasne marelice… Kad odaberemo podlogu idemo po plemke.
Željko Glavaš iz Bičići pokazuje nam plemku koju će kalemiti. To je ona grana, jednogodišnja, koja je lani narasla, koja baca samo lišće, a ne i plod.
Čist i oštar alat za kalemljenje
Nakon odabira plemke, idemo u akciju. Željko napominje da alat mora biti izuzetno oštar i čist. Za skraćivanje trešnje koristi pilu, jer bi škare ostavile neravnine. Nakon skraćivanja, podloga se zareže. U rez se stavi šćika da drži rez otvorenim. Plemka se lagano namješta.
Plemka malo trokutasta oblika tako da stisne vanjske rubova a unutarnji, tanji rez napraviti u jednom potezu – kaže Mićulo profesionalni brusač i štabeja cipadur. Kad su plemke umetnute u podlogu vadi se štika i kreće u novi postupak. Zaštita voćke od atmosferilija za što nam treba voćarski vosak i čista krpa.
Nakon što je namazao voćarskim voskom, Željko na voćku dodaje rašlje, dvije grane koje će biti više od plemki, kako bi ih zaštitio od ptica. Tako će se ptice, u slučaju spuštanja na voćku, spustiti na te, naknadno dodane grane, a ne na osjetljive plemke.
Najbolja podloga za plemku trešnje je divlja trešnja, za jabuku, divlja jabuka, za krušku kruškić… U Motovunu ćemo na kreku cipati marelicu.
Marčelo Hrvatin, na isti će način kao i Željko cipiti marelicu. Plemku reže na dva pupa i spaja s podlogom. Zatim premazuje s voćarskim voskom i ističe kako se nekada umjesto voska koristilo blato, a zatim bi se stavilo mahovinu i vezalo venkom.
Nakon dvaju primjera cijepljenja voća na štiku ili šćiku pokazat ćemo cijepljenje pod koru. Podloga je rašlika-busol, a plemka trešnja.
Andrea Manzin iz Vodnjana baca se na posao i pilom reže debelu granu rašeljke. Na kori radi dva reza gdje će smjestiti plemke trešnje. Plemku krati na način da uzima srednji dio koji oblikuje prema izrezu na podlozi.
Nakon što je lagano stavio plemke u rezove na kori, rez na grani, ali i vrhu plemki, maže voćarskim voskom i pokriva plastičnom vrećicom koja će ih štititi od vjetra, mraza i ostalih nepogoda. Preko dolazi još i kartonska vrećica koja će spriječiti stvaranje efekta staklenika, odnosno da sunce ne bi izgorilo plemke. Nakon kalemljenja, pokazuje nam prošlogodišnji cip koji će ove godine dati prve plodove.
