Ne tako davno, čovjek je živio u skladu s prirodom i svakodnevno koristio resurse koje je imao na raspolaganju. Svaka stvar imala je svoju svrhu i funkciju. Kamen, koji je na njivama bio samo smetnja, odlično je iskorišten za ograđivanje i odvajanje poljoprivrednih površina. Tako su nastali predivni krajolici duž cijele naše obale. tako je nastao suhozid.
Umjeće suhozidne gradnje nematerijalno je dobro uvršteno 2018. godine na popis UNESCOve kulturne baštine. Jedan od glavnih krivaca te zaštite i prepoznavanja njegove vrijednosti je udruga 4 grada Dragodid koja je na Kamenjaku održala besplatnu radionicu gradnje suhozida.
Imamo puno suhozida, ali u lošem stanju
Predsjednik udruge Dragodid, Ante Senjanović ističe kako Hrvatska ima veliki broj suhozida i u tom se kontektu ne može o njemu govoriti kao ugroženom, Međutim, uzme li se u obzir stanje i njegova upotreba, tada jest ugrožen. Suhozid kao i suhozidna te bilo koja druga građevina, s vremenom propada. Zid u suho je pogotovo osjetljiv zato što je najčešće rađen u nekakve poljoprivredne svrhe, a naše su poljoprivredne površine uz obalu uglavnom zapuštene. To je uvijek bila relativno siromašna zemlja koju je trebalo oslobodit kamena. Taj je kamen je trebalo negdje složiti pa su se njime slagale građevine koje su štitile tu zemlju i ta polja. Naravno, kad se situacija malo promijenila i kad su ljudi prestali obrađivati zemlju, to je postalo zapušteno.
Turizam je zamijenio poljoprivredu i površine danas nisu atraktivne za uzgoj različitih poljoprivrednih kultura. Danas te površine privlače domaće i inozemne investitore koji na mjestima koja su prehranjivala naše pretke, danas grade luksuzne hotele i kuće za odmor. Iz tog su razloga suhozidi najsigurniji unutar zaštićenih dijelova prirode.
Katarina Bulešić iz Javne ustanove Kamenjak ističe kako je obnova suhozida na području Kamenjaka zapravo nastavak suradnje s udrugom Dragodid. Ta je suradnja započela još 2016. godine kad je izrađena studija suhozidne baštine za područje Gornjeg i Donjeg Kamenjaka. Tom su studijom utvrđene sve lokacije suhozida na tim područjima. Akcija obnove suhozida planira se već neko vrijeme, a obnoviti će se oko 200 metara suhozida.
UKOTIĆ: Moramo vratiti ovce na Kamenjak
Ravnatelj Javne ustanove Kamenjak, Aljoša Ukotić ističe kako zajedničkim snagama žele stvoriti i obnoviti suhozid koji je dobar temelj i za buduće aktivnosti Javne ustanove. Zaštita prirode je svakako na prvom mjestu. Prioritetni cilj nam je otvaranje staništa koja nije dovoljno samo otvoriti, već ih treba i sačuvati. Trebaju nam prirodne kosilice, a to su ovce. Prijavili smo jedan europski projekt kroz koji želimo vratiti ovce na Kamenjak. Pozvat ćemo lokalna obiteljska poljoprivredna gospodarstva da nam se jave i uključe. Za početak ćemo trebati njih pedesetak. Vegetacija raste i buja, a nama je u prioritetu da je sačuvamo zbog bioraznolikosti.
U same radionice uključilo se lokalno stanovništvo, vrtići i škole, te grupa penzionera. Na neki način ovo je i poticaj za međusobnu suradnju i druženje. Obnovljeni suhozid zasigurno će ostati kao podsjetnik budućim naraštajima na tradiciju i baštinu ovog kraja.
Dora Raič iz udruge Dragodid ističe kako udruga nastoji kroz promociju i rad na terenu ljudima približiti suhozidnu gradnju i elemente gradnje u suho. Kroz edukaciju i kroz rad želimo oživiti tradiciju i motivirati ljude da i oni mogu na svom privatnom zemljištu podići ili obnoviti suhozid. S nama mogu steći neko osnovno znanje u području suhozidne gradnje. Želimo očuvati sve te silne strukture kojima je naša zemlje bogata i nekako tu gradnju vratiti u život.
Osnovne razlike među suhozidima čini kamen od kojeg se on gradi. Upravo je to jedno od bogatstava koje ove građevine čini posebnima.
Visina i širina zida ovise o svrsi
Senjanović nam pojašnjava kako visina i širina zida ovise o svrsi. Ovise o tome čemu zapravo služi. Je li to samo nekakva mala međa da razgraniči susjeda od susjeda? Je li to viši zid da razgraniči stoku? Je li to opet dva metara visok zid koji na vrhu ima izbočeno oštro kamenje da spriječi kozu da preče preko? Hoće li to biti neki pašnjački zid koji će spriječiti ovcu da skrene? – Takav će zid raditi kao unilica koja će imati samo jedan red kamena. Osnovnu će ulogu ispunjavati, a ovčar će ga hodajući svaki put kad se negdje uruši, lako popraviti. Tako da je njegov oblik vezan uz kontekst, priliku, meterijal te raspoloživo vrijeme.
Na Kamenjaku se radi duplica, pojašnjava nam Dora. To je zid s dva lica koji se gradi po principu da veće, stabilnije kamenje ide na dno i onda se prema vrhu dižu redovi. Ovaj koji sada gradimo je sedamdeset do osamdeset centimetara širine i oko pedeset, šezdeset centimetara visine. Njegova je funkcija granica parcele pa nema potrebe da bude viši. Važno je da svaki kamen koji se stavlja ima težište prema unutrašnjosti zida kako se ne bi dogodilo klizanje kamena koje je najčešći uzrok provala i oštećenja u zidnim strukturama. Također je važno da svaki kamen koji se slaže, s gornje strane ima ravnu površinu kako bi se na njega moglo nastaviti slagati. Ispuna zida se radi od sitnog kamena koji popunjava rupe i zapravo učvršćuje kompletnu strukturu.
U Dragodidu održana prva radionica suhozidne gradnje
Udruga Dragodid najveći je promotor suhozidne baštine u Hrvatskoj. Sve je krenulo od jedne skupine entuzijasta koji danas organiziraju radionice duž cijele obale.
Mislav Tovarac iz udruge Dragodid pojašnjava nam zašto je udruga nazvana Dragodid. Udruga je dobila ime po mjestu Dragodid koje se nalazi iznad Komiže na otoku Visu. Tamo je ustvari održana prva radionica u sklopu jedne šire manifestacije koja je uključivala studente arhitekture iz cijelog svijeta. Danas, mimo arhitekata, u udruzi imamo i brojne etnologe, arheologe, povjesničare umjetnosti.. ljude raznih zanimanja koji ovo vole ili im je na neki način povezano uz struku.
Cilj udruge Dragodid je promocija suhozidne gradnje
Senjanović dodaje kako se većina članova uključila za vrijeme studentskih dana i upravo je zato nekakav centar Zagreb iako članovi dolaze iz cijele Hrvatske. Cilj udruge je najvećim dijelom promocija suhozidne gradnje. Vodimo radionice i pokazujemo ljudima kako se to radi. Pokušavamo na to povezati nekakve projekte i istraživanja.
Narodna vještina s vremenom je postala luksuz koji si danas ne može svatko priuštiti. Stoga je znanje koje članovi Dragodida dijele na ovakvim radionicama vrijedno iskoristiti.
Grad Vodnjan također promovira gradnju suhozida i kažuna kroz manifestaciju Moj kažun – la mia Casita. U sklopu manifestacije svake se godine popravi nekoliko kažuna i održe radionice suhozidne gradnje. Priču smo radili 2019. godine.
