Japlenice, te tvornice vapna, doživjele su sudbinu brojnih industrijskih pogona. Umrle su s japleničarima, tradicijom, uređenjem šuma pa i potrebama za živim i gašenim vapnom. Kome danas treba vapno za zidariju, žbukati fasadu, biliti unutrašnjost kuća, praviti likvid za brajdu, dezinfekcijska sredstva… Potrebno je za najvrjednije što smo naslijedili za očuvanje naše bogate spomeničke baštine. Pita za vapno pokoji bogataš, jako mudar čovjek kakvih baš i nema puno. Njima je namijenjeno vapno iz japlenice u Dolenjih Orbanići kod Žminja.

Osnovna sirovina za vapno je kamen vapnenec kojim naš kraj obiluje. Potrebno je drvo za ogrijev uz obvezatnu frašku i marni radnici, japleničari.

Branko Orbanić, poznati žminjski arhitekt i čuvar istarske graditeljske baštine pojašnjava nam kako izgleda proizvodnja vapna. Da bismo proizveli vapno moramo na visokoj temperaturi ispeć naš kamen, odnosno kalcijev karbonat. Taj se proces odvija u japlenici.

Zadnjeg dana kolovoza godine 2020. nakon pripreme, na starom mjestu Branko Turčinović potpalio je oganj koji će kamen vapnenac pretvoriti u živo vapno. Stigli smo prije samog paljenja. Branko nam pokazuje suho drvo koje su pripremili za vatru. Ističe kako s loženjem kreću polako dok ne uhvati, a koliko će trebati ovisi i o vremenskim prilikama. Kad krene vatra, treba ju paziti i održavati.

Nakon tjedan dana znalačkog loženja i pažnje na svaki detalj, klobuk od japlenice će se otkriti, pečeno kamenje ohladiti. U bazenima uz brbočkanje bit će vapno ugašeno i spremno za zidariju. Najviše vapna koristi Orbanićeva tvrtka specijalizirana za obnovu povijesnih spomenika.

Druga dimenzija vapna. Imate li puno novca i ako ste ljubitelj prirodnog materijala i stare patine, vaša fasada može biti u bojama s prirodnim bojilima – pigmentima. Bez gašena vapna neće ići.

Branko Orbanić pojašnjava kako je vapno jedan, a boja drugi dio priče. Boje su se nekad koristile spontano vadeći pijesak iz zemlje koji je bio već obojan. Danas znamo koristiti tehnike s pigmentima fresco i secco; na svježe i na suho. Pigmente, one koje mi tu vidimo su proizvedeni iz naše zemlje iz Istre; crvene, sive i bijele. Pigment je topivi mineralni dio u toj zemlji koji možemo s vapnenom vodom kao impregnatorom nanositi u obliku boje. – pojašnjava Orbanić.

Tako je to prirodno u prirodi.  Kamen pečemo na visokim temperaturama kako bi se u gradnji opet okamenio.

Kamen vapnenac – živo vapno – pa gašeno… na kraju se krug zatvara kamen nakon silnog mučenja opet postaje kamen.