Dr. sc. Valter Milovan održao je u Vodnjanu predavanje „Roverski čakavski na Vodnjanštini“. Predavanje se održalo u okviru programa “Upoznajmo Vodnjan – Conosciamo Dignano”, s ciljem predstavljanja i popularizacije rezultata znanstvenih i stručnih istraživanja iz arheologije, povijesti, povijesti umjetnosti, etnologije, lingvistike, biologije te drugih znanstvenih i umjetničkih polja s područja Grada Vodnjana.
Govori Roverije i južne Istre pripadaju jugozapadnom istarskom dijalektu. U izlaganju je bilo riječi o čakavskim govorima sela vodnjanskoga kraja, govora koji su zabilježeni i opisani u Rječniku Roverskih i okolnih govora, koji su Goran Filipi i Valter Milovan priredili prema ostavštini Slavka Kalčića. Nakon osnovnih značajki roverskih govora, izneseni su zanimljivi primjeri vezani za običaje i fešte. Potom se ukazalo i na načine nastanka dijalektalnoga rječnika te na važnost lokalnih kazivača, koji čine temelj svakoga istraživanja jezika na terenu.
Doc. dr. sc. Valter Milovan rođen je u Puli 1975. Na Odsjeku za talijanistiku Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli predaje kolegije iz talijanske književnosti i kulture, a javnosti je poznat i kao kantautor pod umjetničkim imenom Maer. Bio je i novinar kulture u Glasu Istre. Autor je više znanstvenih članaka, zatim knjiga Bilješke o Pasoliniju, Hrvatsko-talijanski razgovorni priručnik te suautor Rječnika roverskih i okolnih govora. Preveo je sljedeća djela: Svi smo u opasnosti (izbor iz Pasolinijevih eseja), Jedan od mnogih epiloga (s Mladenom Machiedom, izabrane pjesme P. P. Pasolinija) te dvije Pasolinijeve drame, Calderòn i Svinjac. Glazbeno mu je stvaralaštvo dostupno u albumima: Neradni dan (2012.), Hereza (Livio Morosin & Maer, 2018.), Žuti bog (2020.) te mini album Yeah, Right (2023.).
Milovan je kao informator, osoba koja zna roverski, surađivao na rječniku, što je, kako je ispričao, bio vrlo zahtjevan posao. No, rječnik odražava kulturu i društveni život jednoga područja stoga je, napomenuo je, od iznimne važnosti.
Roverski je pun romanizama, čak 70 posto su romanizmi
„Roverski je star skoro 300 godina. Iako su mnogi ljudi koji ga razumiju još uvijek živi, tako se više ne govori. Poneka se riječ vrati nekom pjesmom ali teško ga je ponovo uvesti u svakodnevnu upotrebu, to je s narječjem jednostavno tako“, rekao je Milovan.
Unatoč zaboravu čakavski dijalekti, uključujući roversko čakavsko narječje, ostaje važan dio kulturne baštine i lokalnog identiteta.
Predavanje se održalo u okviru programa “Upoznajmo Vodnjan – Conosciamo Dignano”, s ciljem predstavljanja i popularizacije rezultata znanstvenih i stručnih istraživanja iz arheologije, povijesti, povijesti umjetnosti, etnologije, lingvistike, biologije te drugih znanstvenih i umjetničkih polja s područja Grada Vodnjana. Organizatori su Grad Vodnjan – Dignano, Istarsko povijesno društvo – Società Storica Istriana i Knjižnica Vodnjan – Biblioteca di Dignano.
