Jaje, ono kokošje, jedinstven je paket od ljuske kao glavne ambalaže i ovojnice u svojstvu celofana koji štiti pakovinu; bjelanjak i žumanjak. Za Vazan ga treba odabrati određenog dana, kolorati prirodnim bojama, a ljuske lušpine pohraniti na pravo mjesto.
Broj kokoši kod nas se povećava, ali i značajno smanjuje. Više ih je u intenzivnom uzgoju, a manje u dvorištima, stajama i okućnicama. Danas se jaja kupuju u obližnjem marketu. Ne tako davno bijahu pravila o zbrinjavanju, posebno vazmenih jaja. Ne smiju biti ni premlada, ni stara.
Franko Zgrablić iz Svetog Petra u Šumi pojašnjava nam kako su se nekada po svecima izvodili poljoprivredni radovi, pa tako i skupljanje jaja za uskrsni blagoslov. Na dan svetog Josipa domaćice moraju obilježiti jaja koja će na blagoslov na Veliku subotu. Gracijela Damijanić iz Pucići priča nam kako se jaja spremalo u pšenicu. Bojala su se dan prije Uskrsa.
Da jaje, taj simbol ponovnog rođenja, bude što prigodnije i prirodnije posiže se za prirodnim bojilima. Gracijela nam pokazuje kako su se nekad bojala jaja, te kako ih ona i dan danas boja. Najraširenije je svakako bilo bojanje u ostacima, ljusci od luka. Isto tako, farbalo se i u ljubičastom luku, koprivi, vinu…
Pokazuje nam kako ljusku treba staviti na dno lonca, na nju jaja i uvijek hladnu vodu. Jaja se kuhaju desetak minuta i obavezno ostavljaju u toj vodi da se ohlade. Tako će se boja dobro poprimiti. Ukras na jajima su razne travke ubrane u vrtu i oko vrta.
Ugostiteljica Paola Pucić Kuhar pokazuje nam vazmeni tanjur. Za Uskrs bi se fameja okupila za stolom za marendu. Na stol bi se tradicionalno stavilo kuhana jaja, pincu ili slatki kruh, svježi mladi luk, malo soli za u luk , žaladije i kuhane špalete. Kasnije, za ručak bi se stavilana stol janjetina pripremljena na padelu, kuhanega žlomprta i kobasic.
Prema pravilima o prikupljanju ljuske se danas odlažu u komunalni otpad. Ne tako stare osobe sjećaju se kako su se blagoslovne lušpine od vazmenih jaji čuvale i kamo odlagale.
Ljuske od blagoslovnih jaja baciti u vrt za bolji urod
Franko Zgrablić ističe kako bi se ljuske od jaja prikupile, usitnile i zatim bi se s tim blagoslovljenim ostacima otišlo u vrt. S njima bi se blagoslovio vrt kako bi imao dobre plodove i čim bolje rodio. Gracijela dodaje kako bi njezina nona u vrt otišla tek u utorak, pošto se za Vazan i Mali vazan ne dela u zemlji.
Vazmena piturana jaja dio su naše tradicije; negdje se kolorivaju a negdje pišu. Oni kojima je bojanje čudan, dosadan i za današnje vrijeme neadekvatan posao mogu ih kupiti. Domaćih je sve manje i za koju će godinu pjev peteha potpuno utihnuti. Kokice će nesti i bez peteha.
