Prema nekim istraživanjima gastronomija je na sedmom mjestu kao motiv dolaska u Hrvatsku. Naime, mnogo je gurmana među turistima, a Hrvatska, posebice Istra, imaju mnoštvo lokalnih delicija za ponuditi svojim gostima.
Kako tradicijsku gastronomiju valorizirati kroz turističku ponudu, govorila je u vodnjanskoj Kući tradicija, Ekomuzeju Istrian de Dignan, Slow food ambasadorica i profesionalka, Lenka Šajina iz Turističke zajednice Vrsar. Predavanje je održano u sklopu trećeg po redu INTERNATURAL Changemakers festivala – festivala teritorijalne regeneracije koji organizira Udruga ISTARSKO- Ekomuzej iz Vodnjana, zajedno s partnerskom udrugom INFORMO i učilištem INTERNATURAL.
Ogroman potencijal tradicijske gastronomije
Prema riječima Šajine, potencijal tradicijske gastronomije u turizmu koji ima Istra, je ogroman.
„Ta gastronomija i ljubav prema hrani više nije samo primarna potreba već i neka naša istraživačka želja – želja za otkrivanjem onog nečeg specifičnog i lokalnog“, kaže Šajina.
A korištenje osjetila stvara doživljaj jer ona služe kad receptori sa značajnim utjecajem na izazivanje emocijama koje nas onda dovode do nezaboravnog iskustva i doživljaja koje povezujemo s destinacijom.
Prilikom dolaska u restoran osim okusa, koristimo i osjetilo mirisa, vid… Sve su to koje pamtimo i po dolasku s neke destinacije, podijelimo s prijateljima.
„Današnji su gosti jako izbirljivi i vrlo dobro znaju što jedu, raspitaju se prije dolaska na destinaciju i o tipičnim jelima kraja u koji dolaze, kao i o restoranima.
Bitna im je atmosfera, ambijent, kako je ukrašen tanjur… No kvaliteta hrane je ipak najbitnija i ona mora biti na nivou.
Sve više pažnje pridaje se lokalnim namirnicama, gosti preferiraju domaće i upotrebu sezonskih namirnica, a jako im je važna i kvaliteta usluge te briga o okolišu.
„Ugostitelje treba poticati da koriste domaće namirnice te to istaknu jer ako ne rade promociju gosti neće znati da je riječ o svježim i lokalnim namirnicama“, napominje Šajina.
Radionice za goste
Jedan od načina da se gostima približi vrijednost lokalnih specijaliteta jest da se okušaju u njihovoj izradi. Stoga su radionice pripreme pašte, njoka i slično izuzetno vrijedne – gost nakon toga drugačije vrednuje namirnicu i traži mjesto gdje je može degustirati.
„Lokalna hrana jača identitet brenda, njeguje lokalni ponos i tradiciju“, ističe Šajina stoga su škole kuhanja, radionice, degustacije, manifestacije i tematske staze neki od načina da se ona promovira.
Životni stil i kultura lokalnog stanovništva komunicira se u domaćoj kuhinji koja se prenosi s generacije na generaciju te tako treba i nastaviti.
„Svakako valja iskoristiti i medijski potencijal, a kako se ne bi zaboravili neki stari recepti ili tradicijska kuhinja, hvale vrijedno je uključiti lokalnu zajednicu – vrtiće, škole, OPG-ove i sl. u stvaranje proizvoda“, kaže Šajina te zaključuje: „Istra je gastronomski bogata regija, nudi razna jela, od fuži i njoki, maneštre, pa do slastica poput pazinskih cukerančića i vrsaranskih amareta. Sva ta raznolikost pravo je malo bogatstvo, svaki dio Istre ima neke svoje specifičnosti – neki to dobro koriste, dok neki to tek trebaju učiniti“.
