Poklonimo se bazgi jednoj od najljekovitijih, nekada vrlo zastupljenoj, grmolikoj biljci ali i stablašici. Koliko bijaše cijenjena govori i podatak da se kod prolaska pored nje podigao šešir, poklonilo joj se.
Koliko je štimana bazga govori i podatak da u Istri ima nekoliko bazginih toponima. Bazgalji u općini Gračišće duguju joj ime. Mjesto u proljetnom ruhu pretvoreno je u lijepi park ove poznate ljekovite i nažalost danas sve rjeđeg ukrasa naših vrtova, dvorišta i ograda.
Antun Miljavac iz Bazgalji se prisjeća – To je bilo ča se ja domišljan bazge više nego danas. zato su anke i stareji govorili da se je nazvalo selo bazgalji ča je bilo puno bazga. I danas ga ima, ali manje nego ča je bivalo na prvo. Sad je samo tu u selu ča smo posadili jer kao da će se delat vino. Se bilo počelo da će se napravit u školi to rafineriju, međutim to se je pasalo i se ni napravilo i ta bazak se sad manje sadi.
Srećko Ančić također nam priča kako je nekad bilo više. Nešto je i mladih koje su ljudi posadili iz znatiželje, ali većina ih je stradala zbog čišćenja i održavanja, otkad su počeli trimeri, kosilice..
Trimeri i kose da, ali za uređenje grmova ili stabala. Vlasnici, ali i mještani sela Bazgalji i ovog su proljeća uredili plantažni nasad od dvadesetak stabala bazge.
Bernarda i Darko Racan pričaju nam kako su probali nešto što drugi u okolici nemaju. Iz sela im pomažu da se nasad brže uredi. Kažu kako je ideja pala sinu na pamet da se bazge zasade.
Bazga se u svibnju bijeli diljem Istre; na Bazgoniji, Bejzačiji, Vlašiji, ima je na Labinšćini, Puljštini, a vero i u Svetom Petru u Šumi.
Franko Zgrablić govori nam kako u Svetom Petru u Šumi imaju 75 stabala ili grma bazge – Zasluga pripada Benediktincima koji su došli iz Njemačke. Kasnije su nastavili Paulini s biljnom apotekom u Svetom Petru u Šumi koje je bila prva otvorena u ovom dijelu Europe. Vjerojatno su i oni, znajući koliko je bazga ljekovita, poticali narod da se bazga održi i da se ne mrzi.
Korijen i kora bazge se upotrebljavaju za liječenje kože, listovi za proljetno čišćenje organizma; cvjetovi za respiratorni sustav kao čajevi. Plodove koristimo za marmeladu, sokove, čak i vino.
Bernarda Racan radi sirup od cvijeta bazge. Kaže da su probali napraviti marmeladu od plodova, vino, ali i šampanjac.
Branka Zgrablić – Mafalda iz Svetog Petra u Šumi podijelila je svoj recept s nama – Nabere se 35 do 50 rož i stavi se u tri litre vode moćit 24 ure. Onda se to procidi, stavi se u lonac dvi kile i po cukera i ta voda kadi se je močila bazga. To se stavi kuhatm,a kad zakuha se doda pet deki limuntusa i to se promiša. Pet do deset minuti se kuha, ne rabi jako kuhat, i onda se sepli sirup stavi u teple boce. To se začepi i pokrije z nikon punjavon i dva dana se tako drži. Ti sok more durati do dva leta.
Mira Miljavac iz Bazgalji govori nam kako osim za sok, bazgu bere i za čaj. Nakon što se cvijet pobere, stavlja se sušit i nakon sušenja se pohranjuje u staklenke.
Bazgalji su svjetska metropola bazge u Svetom Petru u Šumi čuli smo ima sedamdeset i pet, što grmova što nižih stabala. Ponose se oni i najvećom bazgom na svijetu.
Karlo Banovac hvali se svojom bazgom – Bazga je velika jeno 12 metri i po. Malo kadi je takove.
Svibanj mjesec bazge vrijeme je berbe ljekovitih cvijetova. Neće se naljutiti na iznenadne goste oni sretnici koji blizu kuće imaju bazgu. A zapravo može je biti mnogo više. Razmislimo do zime jer sad je kasno za sadnju.
