Iza nas je projekt realiziran pod pokroviteljstvom Odjela za poljoprivredu Istarske županije. U suradnji s našim suradnikom Emilom Perdecom krenuli smo u obilazak istarskih vinara i ključnih ljudi koji su zaslužni za vinsku scenu kakvu danas imamo. Kroz nekoliko epizoda, vodimo vas kroz tridesetogodišnje razdoblje razvoja nove istarske vinske scene. U petoj epizodi bavimo se slučajem teran!
Dugoočekivani ulazak u Europsku uniju dogodio se 1. srpnja 2013. godine. Svi vinari, pa tako i istarski, s radošću su dočekali ovaj trenutak jer im se otvorio ulazak na veliko europsko tržište. Ipak, nije dobro počelo. Dogodio se neočekivani udarac od susjedne Slovenije, kreće zabrana korištenja imena teran na etiketama istarskih vina. Tadašnji predsjednik Vinistre, Ivica Matošević ističe kako je to bio šok za sve. Zaista nismo 
očekivali da ćemo od naših susjeda doživjeti da svojataju pojam teran, a zapravo se radi nekoj zajedničkoj baštini. Mislim da je do toga došlo možda zbog činjenice što su Slovenci bili brži od nas u cijelom građenju sustava a između fabije vinske priče. Tako da kad smo mi malo stasali smo počeli raditi dobro vino onda vjerojatno je to bio jedan od motiva samo nekolicini od njihovih proizvođača da tu dignu Buku. Na žalost slovenska politika se uhvatila za to onda to više nije bio samo problem vinara nego je to bilo nadmudrivanje političara ko je veći tko je jači.
Veliki interes medija
Većina ljubitelja vina u Hrvatskoj, ali i u dijelu Slovenije, nadala se brzom rješavanju problema. Pokazalo se da iza ovog sukoba sa slovenske strane velikim dijelom stoji politika. Stoga je ovaj sukob bio izuzetno zanimljiv medijima pa su ga obje strane pratile vrlo temeljito. Novinar Marko Bijažić ističe kako je u ovom stoljeću povijest terana bila burna. 
Možda je to njegovom zaslugom jer je to naše kultno vino, a možda se tu malo umiješala i politika. Međutim, nakon tih pustih peripetija, teran je naš i koliko je i slovenski i talijanski. Na ovom prostoru od nešto više od 100 kilometara u tri države, danas se može piti teran; da li je on od refoška pa se zove teran ili od terana kao što je u Istri pa se zove teran manje je važno. Važno je da teran postoji, da se može plasirati na tržište. Bijažić zaključuje kako bi terana trebalo više saditi. U Istri je teran drugi kultivar nakon merlota, što se tiče crnih sorti. U tri države; u Hrvatskoj Istri, u Sloveniji na slovenskom Krasu i u Italiji na talijanskom Krasu ima oko 1000 hektara pod teranom, malo.
Davor Šišović kao novinar je također pratio slučaj teran. Pojašnjava kako se teran u Sloveniji proizvodi od sorte refošk i to isključivo na Krasu. Tamošnji vinari su inicijatori zaštite njihovog terana i osporavatelji postojanja našeg terana uz podršku politike koja ih koristi u čisto pragmatične, dnevnopolitičke i rekao bih nekorektne i nepoštene svrhe. 
Istarski teran je u Sloveniji i dan danas zabranjen, ali ne po osnovi oznake izvornosti je to riješeno delegiranim aktom Europske komisije, nego po osnovi zaštićene robne marke. Znači mi još uvijek ne smijemo naš teran prodavati u Sloveniji. I pred čitavom našom stručnom javnošću, ali i pred politikom je da se kod slovenskih prijatelja, koji znaju kako stvar stoji, koji godinama prate i piju te poznaju naš teran, da se izbori da se u slovenskoj javnosti, slovenskoj politici i slovenskom zakonodavstvu afirmira postojanje i terana koji nije iz njihove države, odnosno, našega istarskog terana iz Hrvatske.
Neugodnosti istarskih vinara u Sloveniji
Pojedini istarski vinari doživljavali su dosta neugodnosti. Morali su povlačiti vina iz pojedinih prodajnih centara, posebice iz slovenskog Mercatora. Franco Cattunar prisjeća se povlačenja svojih etiketa. Mi smo bili nekoliko godina prisutni na slovenskom tržištu kad su nam povukli s tržišta sav teran. Sve su nam povukli i jednostavno vratiti. 
Oliver Arman govori kako su u to vrijeme imali svog distributera za Sloveniju koji je nazvao i rekao kako moraju povući sav teran sa slovenskog tržišta. 
Najveću neugodnost doživio je motovunski vinar Klaudio Tomaz. Na izložbi vina u Mariboru, na štand je stigla slovenska inspekcija. Nakon sat vremena održavanja sajma na štand je stigla inspektorica na poziv nekih slovenskih kolega. Pokazala je svoje osobne podatke i sklonila mi sva vina sa štanda. Napisala je zapisnik i ja sam se spakirao i s velikom neugodnošću krenuo doma s kaznenom prijavom u džepu. Ali ipak, zahvaljujući svima koji su angažirali u Istri, ali i cijeloj Hrvatskoj, koji su djelovali na tu odluku i to rješenje koje je bilo tada na snazi, danas se ponosimo da ponovno naš teran možemo nazvati istarskim.
Povratak terana u hrvatsku Istru
Slučaj Teran završen je 2020. godine kada je opći sud odbacio tužbu Slovenije protiv Europske komisije kojom je Ljubljana tražila poništenje odluke da hrvatski vinari u Istri koriste naziv teran. Aktualni predsjednik vinistre, Nikola Benvenuti ističe kako je to bilo jedno olakšanje za sve vinare koji proizvode teran u Istri i one koji ga misle proizvoditi. Zadržali smo ono pravo koje smo oduvijek imali. Dakle, govorimo o sorti koja se ne može štititi nigdje u svijetu i to pravo smo uspjeli zadržati. Za to je trebalo punih sedam godina.
Tadašnji zastupnik u Europskom parlamentu, Ivan Jakovčić govori nam kako je obavio preko sto razgovora s kolegama u Parlamentu. Na kraju krajeva uspjeli smo to izboriti. Čak sam i sa Slovencima za koje sam znao da će glasati protiv nas i s njima se obavljao razgovore. Rekao sam im da glasaju protiv nas, ali mi ćemo na kraju pobijediti. Oni su čak i bili svjesni toga. Neću sad govoriti imena i prezimenima jer su neki još uvijek u Parlamentu. Ne želim nikome naškoditi, ali je činjenica da nam se htjelo oteti nešto što je naše. Nismo dali i uspjeli smo.
Cijeli spor oko terana na kraju je završio očekivano. Istarskim vinarima vraćeno je pravo koje im svakako pripada, a teran je iz ove priče izašao još jači nego što je to bio prije, uz veću prepoznatljivost samog vina, ali i područja iz kojeg dolazi.
